Srbin Jeremić glavni tajnik UN-a?

Nakon prošlog kruga glasovanja Jeremić se našao na drugom mjestu, iza Portugalca Antonija Guterresa, i tako ušao u krug ozbiljnih favorita. Praktično nitko nije očekivao da će Vuk Jeremić stići ovako daleko u glasovanju za novoga glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Kao bivši ministar vanjskih poslova Srbije nije stekao baš puno simpatija u, kako se to kolokvijalno u Srbiji kaže, „zapadnim centrima moći“ – prije svega zbog svoje prilično oštre diplomatske borbe protiv nezavisnosti Kosova. Dodatna otežavajuća okolnost za njegov izbor je i navodna podrška Rusije. Čitav izbor se sada vidi kao diplomatsko nadmudrivanje Rusije i Amerike.

Šanse i prepreke

Čini mi se da šanse Vuka Jeremića nisu male, ocjenjuje za DW novinarka Ljiljana Smajlović. „Jeremić je jedini od onih koji su ostali u užem krugu iz istočne Europe, i nadam se da će Kina i Rusija nastaviti podržavati taj princip takozvanog regionalnog reda za tu funkciju.“

Problem za Vuka Jeremića je želja pojedinih utjecajnih zemalja da se na tom položaju ovog puta nađe žena, a te uvjete iz istočne Europe ispunjava jedino kandidatkinja Bugarske Irina Bokova. Ljiljana Smajlović, međutim, napominje da to možda jest nečija želja, ali da to nije nikakvo pravilo. „Koliko sam ja razumjela ipak postoji neki diplomatski dogovor da to ne bude nitko iz zemalja NATO-a, a Bugarska je članica NATO-a. Teško je, dakle, očekivati da će Kina i Rusija odustati od tog principa regionalne rotacije, a ukoliko bi i odustale, nešto bi moralo da im se ponudi zauzvrat. S druge strane, ukoliko bi Amerika inzistirala na ženskom kandidatu, ja mislim da bi oni prije podržali kandidatkinju Argentine Susanu Malcorra. Što se njezine pozicije tiče, tu će biti zanimljivo kako će se postaviti Velika Britanija, jer se Susana Malcorra zamjerila Britaniji izjavom da Falklandsko otočje pripadaju Argentini“, ocjenjuje Ljiljana Smajlović.

Nepoznate odluke velikih sila

„Činjenica da je Vuk Jeremić stigao do ovog kruga glasovanja veliko je priznanje njegovom diplomatskom radu, uključujući tu i predsjedanje Općoj skupštini UN-a“, ističe za DW vanjskopolitički komentator Boško Jakšić. „Ako se ipak ima na umu da postoji jasno izražena želja da kandidat bude iz istočne Europe, a i da bude žena, moje mišljenje je da ovo predstavlja maksimum za Vuka Jeremića. Ipak, činjenica da je on ovako daleko dogurao mogla bi značiti da je on, da tako kažemo, izgladio odnose sa zapadnim zemljama, a onda bi mu vrata u velikoj mjeri bila otvorena.“

Kao netko tko je aktivno lobirao protiv nezavisnosti Kosova, što je inače za javnost u Srbiji bio i njegov posao kao srpskog ministra vanjskih poslova, Vuk Jeremić je u utrku za glavnog tajnika UN-a krenuo s velikim otporom SAD-a. Može li to na kraju izbora u UN-u biti i nepremostiva prepreka za Vuka Jeremića? Ljiljana Smajlović napominje da je Vuk Jeremić tijekom protekle tri godine dosta toga učinio da popravi odnose s američkom stranom: „Bilo je tu kontakata s američkim dužnosnicima, foruma sa Davidom Petraeusom, i drugih signala. Mi ipak znamo da se te stvari i odnosi teško mijenjaju, jer i dalje imamo američku veleposlanicu u UN-u Samanthu Power, State department u kojem je i dalje velik utjecaj Hillary Clinton, tako da pretpostavljam da je Vuk Jeremić u proteklom razdoblju radio iza kulisa da uvjeri Amerikance da ne bi trebali brinuti zbog njegovog izbora.“

Koga podržava Rusija?

Javnost u Srbiji bila je prilično iznenađenja spoznajom da Rusija zapravo podržava bugarsku kandidatkinju Irinu Bokovu, a ne Srbiju i Vuka Jeremića. To je bilo iznenađenje i zbog činjenica da je Rusija svojevremeno Bugarsku optužila za propast plinovoda Južni tok. Propast rusko-srpskog prijateljstva ili dimna zavjesa? Boško Jakšić smatra da se sve to može promatrati kao medijska špekulacija: „Vrlo je moguće da netko pusti takvu jednu glasinu, jer biti otvoreno za Vuka Jeremića na neki način znači njegovu diskreditaciju. Ako Moskva želi Jeremića na tom mjestu, a ja mislim da želi, onda neće otvoreno stati iza njega, i na taj način sebi ostavlja prostor za druge diplomatske manevre. Sve političke, medijske i diplomatske igre su tu na neki način prisutne.“

Protesti u regiji

Između dva kruga glasovanja pojavili su se i protestni glasovi iz regije protiv kandidature Vuka Jeremića. Priština najavljuje protestna okupljanja, jer albanska politika na Kosovu smatra kako je Jeremić „antialbanski političar“, i da bi njegov izbor značio blokadu prijema Kosova u UN u idućih deset godina. Protestno pismo UN-u uputile su i „Majke enklava Srebrenica i Žepa“, u kojem između ostalog stoji „kako bi se njegovim izborom Srbija amnestirala od odgovornosti za zločine“.

Boško Jakšić primjećuje da je jasno zašto su upućeni ovi protesti, „ali da bi bilo nemoguće naći bilo koga iz regije tko ne bi bio osporavan po ovoj ili onoj osnovi. U svakom slučaju, ne mislim da će to biti neka prepreka za njegov izbor, jer oni koji odlučuju i imaju presudnu riječ znaju kakvo je bilo njegovo djelovanje“. Ljiljana Smajlović kaže „da je na neki način iznenađena da ta vrsta protesta do sada nije bila mnogo energičnija, ali da bi oni to mogli postati nakon današnjega (29. 8. 2016.) glasovanja ukoliko Vuk Jeremić prođe dalje“.