Može li se Europa obraniti bez SAD-a?

NATO već ima dovoljno problema. Premalo streljiva za Ukrajinu, rat na mrtvoj točki s mnogo žrtava i bez izgleda za rješenje putem pregovora, privremeni prekid američke vojne pomoći koja je Kijevu hitno potrebna. “Zadnje što nam treba je rasprava o nuklearnom naoružanju,” kaže njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD). Dok govori ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu njegova poruka je usmjerena prema Berlinu, a glasi da je to "složena rasprava koju ne bi samo tako trebalo pokretati".

Prozvanim bi se mogao osjetiti njegov koalicijski partner Christian Lindner iz FDP-a, ali i njegova stranačka kolegica Katarina Barley, nositeljica liste SPD-a za izbore za Europski parlament. Ona je u jednom intervjuu rekla da je otvorena za to da se u kontekstu razgovora o europskoj vojsci razgovora i o europskoj atomskoj bombi.

Bez američkih trupa nedostaju ključne sposobnosti

I glavni tajnik NATO-a smatra da je takva nova otvorenost prema atomskoj bombi potpuno deplasirana. Ako je nešto dosad funkcioniralo, rekao je Jens Stoltenberg na sastanku ministara odbrane, to je bilo nuklearno odvraćanje. "Ne bismo trebali potkopavati njegov kredibilitet“, poručio je Stoltenberg. Pogotovo jer je američki nuklearni štit za Europu gotovo jedina stvar koja još nije dovedena u pitanje u strateškim dokumentima Trumpovog tabora.

Iz perspektive politologinje Jane Puglierin Europljani se suočavaju s potpuno drugačijim problemom, a on je na području konvencionalne obrane. Ona smatra da bi Amerikanci mogli staviti na čekanje svoj angažman u Europi. Šefica berlinskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) upućuje na "Dormant NATO". Radi se o dokumentu koji je izazvao val reakcija u Washingtonu. “Tu je riječ o tome da konvencionalnu obranu Europe jamče samo Europljani", kaže Puglierin.

Okosnica europske obrane bila bi slomljena. Američki vojnici bili bi povučeni iz Europe, a s njima i vještine poput izviđanja, zračnog transporta i brzog raspoređivanja borbenih trupa s velikim rezervama streljiva. Uglavnom sve ono što nedostaje "većini europskih vojski", kaže Puglierin.

Nedostatak koordinacije

Nedostatak bi trebao biti otklonjen masivnim naoružavanjem. Tijekom rata u Ukrajini došlo je do neviđenog povećanja izdvajanja za obranu u zemljama članicama NATO-a. Prema podacima NATO-a, samo u 2024. to će iznositi 380 milijardi dolara, a gotovo dvije trećine zemalja članica tada će uložiti najmanje dva posto svog BDP-a u vojsku.

No sam novac neće riješiti problem, strahuje Puglierin. Sve dok nacionalne vlade imaju ambiciju proizvoditi vlastite tenkove, podmornice i haubice, suradnja na vojnom polju bit će teška. "Koordinacija europskog snabdijevanja jedva funkcionira", čak i unatoč tome što su nacionalni budžeti za obranu porasli, smatra ona. "Nacionalni refleksi imaju prednost", kaže Puglierin.

SAD očekuje veću potporu Ukrajini od EU-a

Europski tenk za sve - to je još uvijek želja za budućnost, a ne sadašnje stanje. U ovom trenutku postoji velika praznina koju treba popuniti. Američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith kaže da ne može predvidjeti kada će SAD odobriti 60 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. "Znamo da naši prijatelji u Ukrajini trebaju hitnu pomoć", rekla je ona u intervjuu briselskom studiju ARD-a. I jasno je rekla čemu se Amerika ovaj put nada i što očekuje, a to je da ovaj put uskoče Europljani. „Mislim da podrška dolazi kako iz Njemačke tako i iz Europske unije. Na taj način ljudi u Ukrajini mogu osjetiti da će pomoć biti nastavljena."

Očekivanja su velika. A za NATO je ovo neuobičajena situacija. SAD, najjača vojna sila na svijetu, nije u stanju u Kongresu odobriti obećanu vojnu pomoć. I to pod vodstvom predsjednika Joe Bidena koji je potpuno transatlantski orijentiran. To Europljanima pokazuje što bi moglo postati trajno stanje ako se Donald Trump useli u Bijelu kuću.

zi/tagesschau.de