Mladi se (konačno) zanimaju za politiku

Nezainteresirani, bez ideologije, u najboljem slučaju pragmatični. Ne samo roditelji, nego su i znanstvenici tako opisivali mladi naraštaj u Njemačkoj. Još od 1953. je naftni koncern Shell pokrovitelj istraživanja o poimanju vrijednosti, običajima i socijalnom ponašanju mladih od 12 do 25 godina u Njemačkoj. Istraživanje provodi sveučilište u Bielefeldu. Zabrinjavajući rezultati su utvrđeni 2002. godine, kada su znanstvenici zaključili da su mladi "ego-taktičari" kojima je samo njihova ugoda u prvom planu.

Ali ta vremena su za nama, objavio je Mathias Albert s Bielefelškog sveučilišta: "Ovdje sasvim svjesno govorimo o jednom pragmatičnom naraštaju čije vrijeme dolazi." To je zapravo i prva studija gdje je svih 2.500 ispitanika odraslo u ujedinjenoj Njemačkoj. Ali i vremena su se promijenila: "Opet ih zanimaju društvena i politička pitanja. Zanima ih što se događa u svijetu. Oni osjećaju svoje korijene, ali cijene i nove mogućnosti", objavio je Mathias Albert.

Politika da, ali ne i ovi naši političari

Na predstavljanju ove studije je bila i vidno zadovoljna ministrica obitelji i političarka socijaldemokrata Manuela Schwesig, ali za nju nije bilo samo dobrih vijesti. Jer mladi jesu zainteresirani za politiku, ali nipošto ne za političare i političke stranke. Samo 4% upitanih je priznalo da se angažiraju u postojećim strankama, a povjerenje koje iskazuju strankama je nisko kao i prijašnjih godina. Tvrdnju: "Političare ne brine što ljudi doista misle" je potvrdilo čak 69% mladih.

No istovremeno raste zanimanje za politiku, kaže Mathias Albert: "Njih 41% kaže kako ih politika zanima, u prošlom ispitivanju 2010. je to bilo samo 36%. Povijesno dno je dotaknuto 2002. kad je politika zanimala samo 30% mladih. Mladiće i dalje politika nešto više zanima nego djevojke, a zanimanje je i nedvosmisleno povezano sa socijalnim statusom."

Ali ukupno uzevši, mladi u Njemačkoj s optimizmom gledaju u budućnost - ne samo svoju, nego i u budućnost čitavog društva. To je zbunilo čak i istraživače: "Naravno da tu prvo morate protrljati oči od čuda: "Islamska država", kriza u Europi, sukob u Ukrajini i tako dalje. A optimizam za budućnost društva raste."

To nije odraz otuđenja od zbivanja u svijetu i naivnosti, konstatira profesor. Možda jest, ali samo malenim dijelom i odraz činjenice da je mladima u Njemačkoj materijalno bolje ide nego u drugim zemljama u Europi. "Ali je to prije svega odraz jednog i dalje prisutnog pragmatičnog stava prema životu i okolini", smatra Albers.

Naraštaj koji je spreman

Usprkos što mladi ne vjeruju današnjim političarima, ministrica obitelji Schwesig je oduševljena ishodom ispitivanja. I previše često se u medijima i javnosti o današnjim mladima izvještava tek kao o naraštaju koja se opija do smrti, prekida školu i gubi dane i noći igrajući se na računalu. "Zato se previše često mlade nepravedno optužuje da su previše komotni, da ih ne zanima politika, da su sebični i nezainteresirani", podsjeća ministrica.

Ali Shellova studija proturječi tom stereotipu: "Mislim da ovi rezultati ohrabruju. Pokazuju da imamo naraštaj za budućnost koji je spreman prihvatiti se problema, koji želi sudjelovati u oblikovanju društva, koji je povezan i koji razmišlja o svojoj osobnoj budućnosti, ali i o budućnosti drugih na ovom svijetu."

Gotovo spektakularni rezultati ispitivanja se odnose na pitanje o doseljenicima. Tek jedva trećina upitanih smatra kako bi Njemačka trebala smanjiti broj doseljenika u ovu zemlju - na žalost, onih koji zastupaju to mišljenje još uvijek je više na istoku nego na zapadu zemlje. Još prije devet godina u ispitivanju je njih šestoro od deset upitanih mladih mislilo da tu dolazi "previše" stranaca. Sad većina ne misli da su doseljenici, nego mržnja prema strancima ozbiljan problem, dodaje ministrica.

"Starci, skulirajte se malo!"

Doduše, nije jasno što mladi misle o ovoj golemoj navali izbjeglica u Njemačku koja traje tek nekoliko tjedana: ispitivanje je provedeno u prvoj polovici prošle, 2014. godine. Ali već i prema ovom ispitivanju se može zaključiti da mladi i o njima misle otvorenije i hrabrije nego stariji naraštaji.

No odgovor na jedno pitanje pomalo brine ministricu obitelji: usprkos svom optimizmu, samo još 64% upitanih mladih želi imati djecu, čak pet posto manje nego u ispitivanju prije pet godina. Ali to se još može promijeniti "kad im dođe vrijeme", kaže ministrica.

No jedan problem je doista ozbiljan i dugotrajan. Deset do petnaest posto mladih nimalo ne misle da će im biti bolje, niti ih uopće zanimaju politika i društvena zbivanja. To su redom mladi slabog obrazovanja i iz socijalno slabih obitelji. Njihov broj se kroz godine, doduše, nije povećao, ali se na žalost nije ni smanjio.

Inače su i znanstvenici i političari ugodno iznenađeni. Ministrica Schwesig zato preporuča roditeljima koji su i prečesto zabrinuti za svoje potomke neka malo "olabave" i puste svoju djecu na miru. "Jer novi naraštaji su na dobrom putu."