Mladi Europe: optimizam, ali i mračni oblaci

Tri prijateljice iz Poljske su još zimus planirale zajedničko ljetovanje na Baltičko more kod Gdanjska, ali sad su i one pod dojmom rata u susjednoj zemlji: „Povremeno pomislim na rat i osjetim nešto kao paniku jer je tako blizu. Imam osjećaj da taj strah neće nestati, barem dok rat ne završi“, kaže nam Kinga Zuwala. 

Više od 60% mladih stanovnika Europe ovaj rat u Ukrajinu doživljava kao promjenu čitave epohe, makar ih daleko manji broj još za sad to doživljava i kao bitnu promjenu u svom životu – to osjeća 37% upitanih. Ali i strah od rata koji bi zahvatio neku od država Europske unije drastično raste: 46% ih to smatra „prilično vjerojatno“, 37% u to ne vjeruje, u ispitivanju prije dvije godine je bilo – obrnuto. Najviše straha od rata čak nije niti u Poljskoj, nego u Grčkoj gdje to vjeruje 60% mladih.

To je nalaz ovogodišnjeg ispitivanja „Mladi Europe“ zaklade koncerna TUI koje je proveo institut YouGov među mladima između 16 i 26 godina u reprezentativnom uzorku od po tisuću osoba u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, a po petstotinjak upitanih u Grčkoj i Poljskoj. 

Mladi spremni i na žrtve

Kod rata u Ukrajini osobno su najčešće tek reagirali primjedbama na društvenim mrežama, ali mnogo ih je i doniralo stvari ili novac. Zapravo su upitani mladi u Poljskoj na uvjerljivo prvom mjestu – 8%, u Grčkoj je to 1%, u Velikoj Britaniji 2% - među onima koji su i prihvatili izbjeglice iz Ukrajine. 

Tu pripada i jedna od prijateljica na Baltičkom moru, Lena Kubisa čija je obitelj prihvatila jednu obitelj iz Ukrajine od sedam članova. Kaže kako se, barem kod nje, promijenio i stav odraslih prema mladima: „Ranije, prije rata su stariji uvijek govorili kako je nama mladima lako. Ali sad imam osjećaj da osjećaju više empatije prema nama da moramoživjeti i učiti u tako teškim okolnostima s toliko stresa“, kaže Lena. Jer tu je bila i pandemija, sad je rat u susjedstvu, a onda su tu i sve ostale nedaće našeg doba.

Isto tako, ispitivanje pokazuje kako su mladi i osobno spremni na više žrtava za bolju budućnost. Isporuku oružja Ukrajini (62%) ili gospodarske sankcije Rusiji (45%) i kod mladih uživaju veću podršku nego brige zbog veće cijene benzina (35%), hrane (35%) ili energenata (34%). Iznenađujuća je, barem u nekim zemljama, razmjerno velika spremnost opet uvesti obaveznu vojnu službu: u Francuskoj to prije zagovara 51% upitanih, u Grčkoj 50%, čak i u Njemačkoj je to 40%. No u Velikoj Britaniji je to samo 18%, u Španjolskoj 28%.

Koliko ih osobno pogađa klimatska promjena?

I kod ostalih ciljeva su spremni na barem „nekakve“ osobne žrtve: za suzbijanje siromaštva u njihovoj zemlji (58%), da svijet postane sigurniji (62%), a najviše je spremnosti i osobno nešto učiniti u zaustavljanju klimatskih promjena (66%). Doduše, kad je riječ o zadaćama Europske unije je zaštita klime u ispitivanju 2020. s 44% bila uvjerljivo na prvom mjestu, ove godine je to tek za 30% upitanih, podjednako koliko i za zadaću prihvata izbjeglica i migranata (2020: 42%),a raste njihovo mišljenje kako se EU više treba baviti gospodarstvom. Drastičan je porast važnosti vanjske i sigurnosne politike: to je mislilo 10% upitanih prošle, 24% ove godine.

Gospodarstvo i vlastiti strah od nezaposlenosti je uvjerljivo na prvom mjestu koje vide kao zadaću vlastitih zemalja i tu su Njemačka i Francuska iznimka s mišljenjem da bi to prije trebala biti zaštita klime. U tim zemljama najviše mladih smatraju da ih to i osobno pogađa (80% u Francuskoj), dok u Poljskoj 34% mladih misli da ih to uopće ne dotiče. Zaštita klime je još uvijek svima važnija od gospodarskog rasta, ali ta prednost nije tako velika kao što je bila u prethodnim ispitivanjima.

I Europljani i državljani svoje nacije

Velik dio ispitivanja se bavi mišljenjem mladih o ujedinjenoj Europi i tu je također vidljiv trend zajedništva: doduše tek malen dio upitanih (3%) se smatra isključivo Europljanima, ali je sve više „hibridnih“ gdje se osjećaju i kao Europljani i kao pripadnici nacije iz koje potječu (60%). Zanimljivo je da taj osjećaj opet raste i u Velikoj Britaniji (44% i 38% isključivo Britanci), a najveći broj takvih je u Španjolskoj (69% i 10%).

„Europa je za mene mjesto gdje mogu razviti i ostvariti svoju osobnost i svoje snove. I u kojoj imam prava, to mi je važno već i zbog mojeg podrijetla“, kaže nam Dainela Cappuccio uz smijeh. Jer ona jest rođena Talijanka, ali na pola je podrijetlom iz Kolumbije tako da još zna, što to znači. Doduše većini mladih (69%) je EU najprije prostor zajedničkog gospodarstva gdje se posvuda može putovati i raditi, na drugom mjestu je procjena kako je Europa savez koji jamči mir (62%).

Europsku uniju koja bi bila prostor zajedničkih političkih i demokratskih načela još uvijek vide mnogi mladi (54%), ali je zanimljivo da takvo mišljenje nije najmanje rašireno u jednoj Poljskoj ili Grčkoj (po 52%), nego među mladima Francuske (45%). 

Sve u svemu, među mladima ovih zemalja Europe je još uvijek više optimizma nego pesimizma, ali broj optimista u pravilu pada: u Španjolskoj ih je 2017. još 81% vedro gledalo u budućnost, ove godine ih je 67%, u Poljskoj je takvih bilo 79% u 2019., u novom istraživanju ih je 59%. Na pitanje, koji osjećaj ih trenutno obuzima se posvuda može naći riječ "dobro" ili "sretno", ali se uvijek iznova nalaze i "pod stresom" i "zbunjeno". I riječ "umorno" je posvuda, u Francuskoj čak na prvom mjestu. Među mladima Grčke na posljednjem, 10. mjestu pojmova kako se trenutno osjećaju se ugurao i pojam "usrano".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu