Mladić: Posljednja prvostupanjska presuda Haškog suda

Haški tribunal, koji zatvara svoje sudnice posljednjeg dana ove godine, imat će sutra, 22. studenoga 2017., jedan od svojih najznačajnijih povijesnih trenutaka: izreći će prvostupanjsku presudu generalu Ratku Mladiću, kojemu se stavljaju na teret najteža krvoprolića u ratu u Bosni i Hercegovini: od opsade Sarajeva i etničkog čišćenja sela oko Prijedora do masakra u Srebrenici.

Prije točno 11 mjeseci tužitelj Alan Tieger je završne riječi na suđenju Mladiću zaključio ovom rečenicom: "Etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini nije bilo posljedica rata, nego ratni cilj." Na to je dodao: "Stvaranje svesrpske države bio je krajnji Mladićev cilj! Ostvarujući ga, on je s Karadžićem zemlju Bosnu i Hercegovinu odveo u pakao."

Pošto su u prosincu prošle godine tri dana tužitelji obrazlagali argumente za izricanje najteže kazne, a potom zastupnici obrane tri dana pledirali za oslobađajuću presudu, završen je pretposljednji čin suđenja Ratku Mladiću, optuženom za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Suci su gotovo godinu dana analizirali argumente obje strane i sve što su u dokaznim postupcima, ispitujući svjedoke i ukazujući na dokumente, zastupnici optužbe i obrane predočili te donijeli odluku koju će sutra objaviti predsjedavajući vijeća, Nizozemac Alphons Orie.

Optuženi Ratko Mladić je u "pritvorskoj jedinici" Ujedinjenih naroda već šest i pol godina. Uhićen je u Srbiji u svibnju 2011. nakon što se šesnaest godina skrivao. Optužen je za genocid u više općina Bosne i Hercegovine počinjen u godini početka rata, 1992., a posebno za genocid u Srebrenici u srpnju 1995. Dokazujući krivicu bivšeg zapovjednika Glavnog štaba VRS, na suđenju koje je počelo 16. svibnja 2012. godine, tužitelji tribunala su ispitali 172 svjedoka i predočili 7.500 dokaznih predmeta i dokumenata. U svom dokaznom postupku obrana je izvela 208 svjedoka i uvela u sudske spise preko 2.000 dokumenata.

Prije pet i pol godina, kad je počelo suđenje, Ratko Mladić je zatražio da se u sudnici Haškog suda pojavi u uniformi s metalnim zvijezdama na epoletama, ističući da ga kao slavnog generala zna cijeli svijet. Na kraju suđenja, zajedno sa svojim odvjetnicima, nastojao je dokazati da je bio običan, blag i ne osobito efikasan oficir, bez velike moći i da je imao obzira prema Bošnjacima i bosanskim Hrvatima i nastojao ih zaštititi, zbog čega se čak sukobljavao s ratnim predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, koji je već osuđen na 40 godina zatvora. Tome je tužitelj Tieger suprotstavio niz svjedočenja, dokumentarnih snimaka i zabilježenih iskaza koji govore sasvim suprotno. Na tvrdnju obrane da nema nijednog svjedočenja niti pisanog dokumenta kao dokaza da je izdao neko naređenje za izvršenje zločina, tužitelj Tieger je rekao da ima. Jedan od dokaza predočio je sâm Mladić kad je izdao naređenje o "raspamećivanju" Sarajeva artiljerijskim granatama i da se "tuče po Velešićima jer tamo nema mnogo Srba". Među takvim dokazima je i poznata Mladićeva izjava kad je u srpnju 1995. ušao u Srebrenicu da je "došlo vrijeme za osvetu Turcima". Te riječi nisu izgovorene uprazno: u sljedećih pet dana Mladićeve trupe zarobile su i ubile više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Zato je i jedno od osnovnih pitanja koje se nameće uoči izricanja presude: hoće li sudsko vijeće uvažiti dokaze tužitelja i proglasiti Mladića krivim za dvostruki genocid, u Srebrenici i prethodno u šest bosanskohercegovačkih općina. Oslobađanje od te optužbe i krivice zadovoljilo bi obranu, čija je osnovna teza da se zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske sudi samo zato "što je Srbin i što je pokušao braniti svoju zemlju i svoj narod u ratu koji su poveli drugi". Obrana, rekao je odvjetnik Branko Lukić, ne poriče da su se dogodili "nesretni situacijski zločini, ali njih su počinili odmetnici iz VRS" ili, kako pojašnjava, pripadnici policije i paravojnih formacija koji nisu bili u Mladićevoj nadležnosti.

Prijedor - strašan simbol početka rata

U ljeto 2015. tužiteljima je odobreno ponovno otvaranje postupka, koji su već završili u veljači 2014., kako bi izveli dokaze o masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora, koja je otkrivena i iz koje su ekshumirane žrtve u studenome 2013., dakle godinu i pol dana nakon što je suđenje Mladiću počelo. U dodatnom dokaznom postupku utvrđeno je da su iz grobnica Tomašica i Jakarina Kosa ekshumirani ostaci 712 žrtava, većinom Bošnjaka. Svi identificirani bili su iz Prijedora i sela oko tog grada, kao i iz logora Keraterm, Trnopolje i Omarska. Kako je Srebrenica strašan simbol kraja rata, tako je Prijedor simbol njegovog početka, rekli su zastupnici tužbe. Odobravajući im dodatno ispitivanje, sudsko vijeće je ocijenilo da je Tomašica jedan od dokaza za zločine počinjene u općinama Prijedor, Ključ, Kotor Varoš, Sanski Most, Foča i Vlasenica, koji su 1992. dosegli razmjere genocida.

Uz te dvije optužbe za genocid, Mladić se tereti za još dva udružena zločinačka poduhvata: za artiljerijski i snajperski teror nad građanima Sarajeva tijekom cijelog rata i uzimanje pripadnika mirovnih postrojba UN-a za taoce.

Zbog svega toga, generalu Mladiću se sudi "ne zato što je Srbin i ne zato što je vojni oficir. Sudi mu se zato jer dokazi pokazuju i van razumne sumnje dokazuju da je kriv za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i genocid", rekao je tužitelj Tieger. "Zbog razmjera počinjenih zločina i patnji koje je nanio jedina prihvatljiva kazna za Ratka Mladića je doživotni zatvor", rekao je on na kraju svojih završnih riječi i zaključio: "Bila bi uvreda za žrtve i pravdu svaka druga kazna osim najstrože koja se može izreći u Haškom tribunalu", rekao je on.

Haški tribunal je u prvostupanjskim postupcima izrekao 83 osuđujuće presude, ali, zajedno s onima iz žalbenog postupka, i 19 oslobađajućih. Objavljivanje odluke sudskog vijeća o presudi Ratku Mladiću bit će 103. i posljednje izricanje prvostupanjske presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, koji su osnovali Ujedinjeni narodi 25. svibnja 1993. godine.