Macronova podrška Angeli Merkel

Kao da kancelarki Angeli Merkel trenutno nije dovoljno teško s rješavanjem krize između dvije stranke demokršćanske Unije CDU i CSU: dan nakon što je odložen spor u vezi sa azilantskom i izbjegličkom politikom, u utorak (19.6.) je na red došla sljedeća velika stvar – na sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom radilo se o reformama u Europskoj uniji. Njemačka dugo nije odgovarala na francuske reformske prijedloge, ali vremenski pritisak je rastao – krajem mjeseca je samit Europske unije u Briselu. A te dvije stvari su povezane.

Sastanak je održan u okviru polugodišnjeg okupljanja nemačko-francuskog saveta ministara, u dvorcu Meseberg, rezidenciji njemačke vlade, 70 kilometara izvan Berlina. Uoči sastanka, Merkel i Macron su – i pored 75-minutnog kašnjenja – imali priliku porazgovarati nasamo.

Dan ranije kancelaričin gost bio je novi talijanski premijer. Tako veliki broj posjetitelja na najvišoj razini, uobičajen je uoči samita EU – na kraju krajeva potrebno je postići suglasnost.

Njemačko-francuski savez

Unutarnjopolitički oslabljena kancelarka, u Mesebergu je imala uspjeha. Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Merkel je najavila savez s Macronom i govorila o „novom poglavlju" kada je riječ o bilateralnoj, ali i o europskoj suradnji. I Makron je bio optimist – Europa može napredovati. Važno je da nastupa „suvereno i istodobno ujedinjeno". To bi trebala biti nova filozofija za Europu.

Na dnevnom redu su bile četiri teme:

- jačanje vanjske i obrambene politike
- reforma privredne i monetarne unije
- zajednička azilantska politika
- naučna suradnja u oblasti umjetne inteligencije

Kod pojedinih pitanja stavovi u dva glavna grada su se znatno razilazili. Sljedeće točke su uključene u zajedničku „Deklaraciju iz Meseberga":

- „inicijativa za intervenciju" u obrambenoj politici sa usuglašenim oružanim sustavima
- europsko Sigurnosno vijeće
- više novca i ljudstva za zaštitu vanjskih granica EU-a
- centri za azilante i izvan EU, na primjer u sjevernoj Africi
- posebna podrška zemljama EU-a s naročito velikim brojem izbjeglica
- vlastiti EU-budžet do 2021. godine, kao dalji oblik razvoja Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) za investicije uz pomoć       nacionalnih sredstava i mogućeg europskog poreza
- agencija nadležna za umjetnu inteligenciju
- manje povjerenika EU
- transnacionalne liste do EU-izbora 2024. godine

Merkel i Macron naglasili su da su te mjere prijedlozi koji nisu razrađeni do detalja. To ovisi i od novih europskih okolnosti. Ranije je obično bilo tako da se druge zemlje EU-a priključe kada tandem Pariz-Berlin nešto pokrene, ali to sada nije tako jednostavno. Iz Nizozemske već poručuju da neće podržati budžet-eurozone. I na sjeveru Europe ima mnogo skepse kada je riječ o novim EU-fondovima.

Francuska obećala pomoć u sporu oko azila

A kada je riječ o spornoj temi azil? Na pitanje jednog novinara, Macron je rekao „da" bilateralnom sporazumu u vezi s pitanjem azila. Izbjeglicama koje su već registrirane u Francuskoj neće biti odobren odlazak u Njemačku, obećao je francuski predsjednik.

To nije dobra vest samo za Merkel, nego i za ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera. Njih dvoje su uzeli dvotjednu pauzu u sporu oko azila. Seehofer želi vraćanje izbjeglica, kao što je Macron obećao. Merkel je postavila za cilj upravo sklapanje bilateralnih sporazuma te vrste – u roku od dva tjedna.

CSU u konkurenciji AfD-u

U Berlinu se i u utorak nastavila rasprava o sporu između Seehofera i Merkel – i kod „Alternative za Njemačku" (AfD). Desničarski populisti novinarima su predstavili svoj „krizni plan" vezan za izbjegličku politiku. Što je iz toga proizašlo: AfD-u u međuvremenu teško polazi za rukom da prestići CSU kad su u pitanju planovi s desnim prizvukom. Proglasiti zemlje Magreba za zemlje sigurnog porijekla? O tome se odavno govori. Dijaljenje hrane i odjeće umjesto isplate novca izbjeglicama? Sve to već stoji u „Master planu za migracije" ministra Seehofera.

Zakonska situacija je takva, interpretira AfD, da zapravo nitko više kopnenim putem ne bi smio ući u Njemačku, zato što bi uvijek došao preko neke „sigurne treće zemlje". „Bez prava na azil znači i bez prava na postupak o azilu", izjavila je zamjenica predsjednika zastupničkog kluba AfD-a u Bundestagu Beatrix von Storch. Politički azil trebalo bi davati samo u pojedinačnim slučajevima, kao na primjer „zviždaču" Edvardu Snowdenu. Inače važi pravilo: „izbjeglička kvota nula".

I pored svih sporova, u jednom se gotovo svi politički krugovi u Berlinu slažu: slijedi uzavrelo političko ljeto, ništa od ljetne pauze. To je u biti i normalno, s obzirom na brojne krize posljednjih godina.