Mađarski strah od došljaka

„Ako dođeš u Mađarsku, ne smiješ uzeti radno mjesto Mađarima“ – ta jasna poruka došljacima, ispisana na plakatima plave pozadine, trenutno se može vidjeti svuda u Mađarskoj. Neupućeni promatrač bi pomislio da je plakatiranje preko noći obavila neka neonacistička grupa. Ali neupućeni promatrač bi se varao jer ovu promotivnu akciju sprovodi ni manje ni više nego mađarska vlada. To je dio obimne kampanje protiv izbjeglica i doseljenika. Tu je i anketiranje građana u okviru takozvane „nacionalne konzultacije“, u kojoj se Mađarima podmeću sugestivna pitanja kako bi vlada dobila podršku za antiizbjegličku politiku. Jedno od pitanja npr. glasi: nije li bolje financijski podržavati obitelj i rađanje djece umjesto trošiti novac na doseljenike?

Retorika mržnje

Tijekom ove kampanje Vijeće Europe je objavio kritičko izvješće o stanju ljudskih prava u Mađarskoj. Posebno je dotaknuto i pitanje izbjeglica, a ilustrativno je da izvješće potpisuje Odbor protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe. Taj odbor navodi da su mnogi tražitelji azila u Mađarskoj praktično strpani u zatvor, da su maltretirani verbalno i psihički te kako se nemaju priliku obratiti odvjetniku ni organizacijama koje pružaju pomoć izbjeglicama. Kritizira se i retorika mržnje protiv došljaka, ali i domaćih Roma, Židova i homoseksualaca a govori se i o tome da ova retorika uvelike prelazi okvire desnoekstremnih krugova i zadire u samu sredinu društva. Vijeće Europe traži od vlasti u Budimpešti da se odlučno bore protiv govora mržnje te da u zakonu bolje definiraju sankcije.

Mađarska vlada odbacuje izvješće kao neistinito. Tvrdi se da je odbor Vijeća Europe koristio „pogrešne i zastarjele podatke“, prije svega kada se radi o stanju izbjeglica u Mađarskoj. Recimo mjera „izbjegličkog pritvora“ zaista postoji, ali pogađa mnogo manje osoba nego što se tvrdi u izvješću, kažu u Budimpešti. Vijeću Europe se prebacuje da je iz malog broja pojedinačnih slučajeva tendenciozno izvukao glavne zaključke.

Marta Pardav naprotiv vjeruje izvješću. Ona je na čelu Helsinškog odbora u Budimpešti i tvrdi da se podaci Vijeća Europe temelje na obuhvatnoj i preciznoj dokumentaciji. Izvješće, što se tiče izbjeglica, zapravo opisuje stanje do kraja prethodne godine, a od tada je, tvrdi Pardavi, stanje samo postalo gore. „Recimo izvješće u jednom dijelu hvali pozitivnu politiku prema integraciji i doseljavanju. Ali u međuvremenu su izbjeglice u Mađarskoj predstavljene kao izvor opasnosti, a doseljavanje i integracija kao štetni“, kaže ona. Cijele prošle godine je u Mađarskoj 43.000 ljudi tražilo azil, dok je samo prvih mjeseci ove godine taj broj premašio 50.000.

Desno i desnije

Vlada u Budimpešti i konzervativna stranka Fides premijera Viktora Orbana već mjesecima vode kampanju protiv doseljavanja i pritom ne prezaju ni od širenja ksenofobije. Orban stalno upozorava na navodno dolazeću propast Europe i zatiranje njenih kršćanskih korijena – ukoliko Europa ne uspije očuvati svoje granice. „Briselski birokrati“ ne mogu Mađarskoj propisivati kakvu će politiku imati prema doseljenicima, kaže Orban i dodaje da Mađarska mora biti „mađarska zemlja“ te da nije poželjno „masovno miješanje“ s drugim kulturama i religijama. Premijer još obećava da će uraditi „sve što je u njegovoj moći Mađarsku spasio od multikulturalizma.“

Doduše, Orban je već dugo poznat po nacionalističkoj i populističkoj retorici, ali poznavatelji prilika kažu da njegovi aktualni istupi prelaze sve prethodne. Razlog se, tvrde politolozi, krije u jačanju desničarske stranke Jobik, koja prema anketama zaostaje tek nekoliko posto za Orbanovim Fidesom. Ujedno je Jobik jedina ozbiljna prijetnja premijeru uoči sljedećih redovnih izbora 2018. godine. „Zato i politika Fidesa sve više klizi udesno“, kaže Atila Juhas iz instituta Political Capital. „Fides tako pokušava držati Jobik u šahu, ali zapravo samo zastupa program desničara i time ih jača.“

Drugačije govori politolog Agoston Mraz iz instituta Nezopont, koji je blizak mađarskoj vladi. On smatra da premijer Orban pokušava „umjereno i pravim programom odgovoriti na uzroke zbog kojih je Jobik postao toliko popularan“. Anketiranje građana u vezi s doseljavanjem i izbjeglicama, Mraz komentira ovako: „Čitava Europa se bori s pitanjem doseljavanja i do sada nije pronašla odgovor. Naša vlada tematizira ovo pitanje u kontekstu europske rasprave. Pitati građane za mišljenje jeste radikalno novi način, ali nije ekstremni.“

Drugačiji plakati

Istraživači javnog mnijenja jasno bilježe rezultat ovakve politike vlade – budimpeštanski institut Tarki je početkom svibnja objavio rezultate jednog ispitivanja koji pokazuju najveći stupanj ksenofobičnih stavova u društvu još od sloma komunizma. Građanski aktivisti pokušavaju nešto poduzeti, makar simbolično. Jedan šareni skup – u kojem je satirična stranka „Mađarska partija plavorepih pasa“ kao i niz blogera – planira akciju lijepljenja plakata. Bit će također plavi, ali na engleskom: „Oprostite našem premijeru“ ili jednostavno „Welcome to Hungary“.