Lutanje Meksika u ratu protiv droge
5. srpnja 2021
Borba da se građanima dopusti uzgoj i uživanje marihuane u Meksiku prerasla je u neprekidno natezanje progresivnih i konzervativnih snaga. To se dešava u zemlji koja krvari u sukobima narko-kartela s državom, novinarima i kritičarima.
Sada se u raspravu uključio i Vrhovni sud Meksika koji je preglasavanjem – osam naspram tri glasa – proglasio zabranju konzumiranja marihuane protuustavnom. Sud je naložio kongresu da legalizira kanabis.
„Čak ni u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji najviši sudovi nisu zauzeli tako jasan stav, rekavši da konzumiranje marihuane spada u pravo na slobodan razvoj ličnosti", kaže za DW Lisa Sánchez, direktorica organizacije „Ujedinjeni Meksiko protiv kriminala“, koja pozdravlja odluku suda.
No i kod nje se strepnje miješaju s nadom. Sánchez se žali na „nekompetentnost zastupnika“. „Političari još nisu razumjeli temu ili ne žele da je razumiju, još uvek su na snazi brojni tabui."
Razočarani predsjednikom
Ovog proljeća su lobisti iz privrede i vojske praktično stopirali gotov zakon o legalizaciji. Vlada šalje proturječne signale.
Na osnovu odluke suda, građani sada mogu podnijeti zahtijev za licencu Državnoj komisiji za zaštitu od zdravstvenih rizika i ta licenca im mora biti odobrena, što je do sada bila rijetkost. No nadalje će vladati neizvjesnost. Jer, kazneni zakon i dalje predviđa kazne za proizvodnju, trgovinu ili posjedovanje više od pet grama marihuane.
„Dio političke elite je konzervativan, uključujući i predsjednika“, kaže Zara Snapp, osnivačica Istraživačkog instituta za politiku prema drogama i mir. „Oni se boje legalizacije i ne vjeruju u njene prednosti. Za nas, koji smo glasali za Pokret nacionalne obnove nadajući se progresivnoj agendi, ovo je malo razočaravajuće“, kaže Snapp za DW.
Ova stranka ima većinu u parlamentu, te Andrésa Manuela Lópeza Obradora na funkciji predsjednika države.
Podijeljena je i javnost. Prema anketi koju je u travnju objavio list El Financiero, prvi put tijesna većina od 52 posto građana podržava legalizaciju kanabisa. No takve ankete iz godine u godinu pokazuju promjene raspoloženja građana, nekad u jednom, drugi put u drugom pravcu.
Aktivisti koji se zalažu za legalizaciju marihuane išli su pred sudove, i u poslednjih nekoliko godina izboroli presude koje nalažu zakonodavcu da donese novu zakonsku regulativu. Prema sudskim odlukama, zakon o legalizaciji morao je biti gotov do ovog travnja. Ali, u lipnju su u Meksiku bili regionalni i parlamentarni izbori, i nijedna stranka nije na ovoj temi htjela ugroziti svoje šanse.
„Predsednik López Obrador je javno priznao da je njegov kabinet posvađan oko ove teme i da je zato prikočen zakonodavni proces“, kaže Lisa Sánchez.
Tko će smjeti saditi?
„Zakonski prijedlog iz Senata znatno je promijenjen amandmanima u Donjem domu parlamenta, nakon intervencije iz više ministarstava“, dodaje Zara Snapp. Prvobitni prijedlog je, kaže, bio socijalniji jer je predviđao licence za proizvodnju kanabisa za indigeno stanovništvo i seoske zajednice, kao i svakome za osobnu upotrebu. Iz Donjeg doma je pak izašao prijedlog zakona koji favorizira komercijalne proizvođače.
López Obrador i utjecajne snage sigurnosti također su protiv legalizacije.
„Oni koriste krivično djelo posjedovanja droge kao prevenciju zločina“, kaže Sánchez. Prema njenim riječima, nije rijetkost da policija osumnjičenim kriminalcima, protiv kojih nema dokaze, podmetne marihuanu kako bi ih poslala u zatvor.
Poslije odluke Vrhovnog suda na potezu je opet Kongres. „Ovo je velika šansa za Meksiko", kaže Snapp, šansa da se promijeni paradigma u odnosu prema drogama. Ona se nada da je to šansa i da se zaustavi krvoproliće.
Više od 275.000 Meksikanaca je umrlo nasilnom smrću od početka rata protiv droge prije petnaest godina.
Snapp priželjkuje podršku iz Sjedinjenih Država. Iako je tamo 19 federalnih država već legaliziralo marihuanu, iz Washingtona ni pod administracijom Joa Bidena nema ohrabrenja Meksiku da učini isto.
„Legalizacija marihuane nije čarobni štapić“, dodaje Zara Snapp. Ali, kaže, ozakonjenje ove supstance bi poboljšalo životne uvjete najsiromašnijeg dijela stanovništva Meksika, onih koji danas najviše pate jer su kriminalizirani zbog posjedovanja ili uzgoja kanabisa.