Lov na modernu - zabranjena umjetnost u Trećem Reichu

Slika Arthura Kaufmanna "Duhovna emigracija" dobro dočarava događaje kojima se bavi izložba, počevši od naslova: gotovo dokumentaristički, kao na fotografiji sa školske ekskurzije, stoje uredno poredani Albert Einstein, Berthold Viertel, Arnold Zweig, Erika i Thomas Mann i svi ostali. 38 pisaca i skladatelja, filmaša, glazbenika, glumaca.... U pozadini triptiha, na lijevoj strani vije se nacistička zastava. Na drugoj strani promatrač prepoznaje američku zastavu, a između njih je prekooceanski brod.

Odljev umjetničkih mozgova

Slika prikazuje val emigracije-odlazak kulturnjaka iz nacističke Njemačke tridesetih godina prošlog steljeća. Odljev intelektualaca je bio ogroman. No, oni koji su prikazani na slici uspjeli su barem spasiti život. Mnogima drugima to nije uspjelo. Proganjani su, ubijeni, likvidirani u koncentracionim logorima ili natjerani na samoubojstvo.

Na izložbi u Mülheimu na njihove sudbine, ali i sudbine onih koji su spas potražili u egzilu, ukazuju male potresne biografske skice. Bili su to najbolji u umjetničkom i kulturnom svijetu, oni koji su krenuli putevima avangarde u potragu za novim oblicima, eksperimentima i novim idejama ne prežući od društvene kritike. Na njih se sručila sva mržnja nacističkih vlastodržaca.

Zvijezde izložbe su nepoznati umjetnici

Izložba pod naslovom "Lov na modernu-zabranjena umjetnost u Trećem Reichu" dio je projekta "Godina Poljske i Sjevernog Porajnja i Vestfalije" i njezini organizatori se mogu pohvaliti da se na njoj prvi put na ovo mračno poglavlje prošlosti baca bilateralni pogled. "Novi aspekt je da je njemačka kustosica koncipirala izložbu zajedno s kolegicom iz Poljske", objašnjava direktorica muzeja u Mülheimu Beate Reese. "Lov na modernu" je stoga prvo postavljen u poljskom Krakovu, a izložba je posebno zanimljiva zbog dva aspekta. Kao prvo, kustosicama je uspjelo strukturirano i pregledno predstaviti epohu povijesti umjetnosti koja je puna naglih prekida, lomova, prisilnih završetaka karijera - što dokazuje i sjajan katalog. A kao drugo, ona publiku podsjeća i na one umjetnike i intelektualce koji ne spadaju u "velike i slavne". Time se na neki način malo ispravlja "nepravda" koja im je nanesena time što su im nacisti "ukrali" karijere poslavši ih u smrt ili egzil.

"Nije postojala samo generacija počinitelja zločina"

Tko je čuo za Florenza Roberta Schabbona koji si je 1934. oduzeo život? Tko poznaje Lotte B. Prechner koja je morala pobjeći u Belgiju i tamo se skrivati? Kome nešto govori ime Juliusa Graumanna koji je 1944. ubijen u Ausschwitzu?

U muzeju u Mülheimu mogu se vidjeti i slike Emila Noldea i Maxa Pechsteina, radovi Ludwiga Meidnera i Maxa Ernsta, izložene su i knjige Thomasa Manna i Else Lasker-Schüler. Poslušati se mogu i skladbe Kurta Weilla i Hannsa Eislera. Ali prava otkrića izložbe su mnogi nepoznati umjetnici, koji nisu imali prilike postati mainstream.

Kako je izložba nastala u okviru poljsko-porajnjske suradnje, eksponati potječu isključivo iz privatnih kolekcija i muzeja savezne zemlje Sjeverno Porajnje i Vestfalija i iz poljskih muzeja. Posjetitelji tako mogu u Mülheimu steći uvid u malo ili gotovo potpuno nepoznata avangardistička zbivanja toga vremena u susjedstvu. "Doprinos poljskih umjetnika tadašnjoj avangardi za mnoge će vjerojatno biti novost. I uopće informacija o tome koliko je kulturnog stvaralaštva u Poljskoj u to vrijeme uništeno", kaže direktorica muzeja Reese. I u Poljskoj je izložba naišla na ogromno zanimanje velikim dijelom i zbog toga što ljudi tamo nisu svjesni koliko je umjetnika i u Njemačkoj proganjano. "Nije postojala samo generacija počinitelja zločina", upućuje direktorica muzeja u Mülheimu koji je udomio izložbu "Lov na avangardu".

Autori: Jochen Kürten/Dunja Dragojević

Odg. ur.: Nenad Kreizer