091110 Kunstfund Berlin

Od utorka (9.11.) pronađena djela stoje svima na uvid u berlinskom Novom muzeju: 11 plastika pronađenih početkom godine prilikom radova na trasi podzemne željeznice u središtu Berlina nedvojbeno pripadaju djelima koje su nakon dolaska na vlast 1933. nacisti proglasili "izopačenima". Među pronađenim skulpturama su čak i djela koja su bila dio poznate izložbe "Izopačena umjetnost" koja je po nalogu nacističkog vodstva od 1937. kružila Njemačkom.

Senzacionalan nalaz

Ova djela nitko nakon 1941. više nije vidio i stoga se njihovo otkrivanje doživljava kao svojevrsna senzacija. Arheolozi su zapravo na gradilištu ispred tzv. Crvene gradske vijećnice u središtu Berlina radili na konzervaciji ostataka stare vijećnice iz 13. stoljeća koje je trebalo osigurati prije gradnje nove trase podzemne željeznice. No na svjetlo dana je izišlo nešto drugo.

Jedan od radnika je prvo pronašao brončanu skulpturu, glavu žene njemačkog umjetnika Edwina Scharffa koji se nalazio na "crnoj listi" nacista. Isprva arheolozi nisu bili svjesni o kakvom se nalazu radi. "Prilikom iskapanja nam je pao jedan predmet koji je proizveo metalni zvuk. Nakon toga smo malo po malo izvukli čitavu brončanu bistu. Skulptura je isprva bila prekrivena žbukom tako da uopće nismo znali o čemu se radi", opisuje svoj prvi kontakt s "nalazom stoljeća" Matthias Wemhoff, arheolog Pokrajinskog zavoda za arheologiju.

U pomoć kolegama je priskočila direktorica berlinskog Georg Kolbe muzeja, Ursel Berger koja je u uprljanoj bronci odmah prepoznala davno nestalo djelo Edwina Scharffa. No tu senzaciji nije bio kraj. Na istom mjestu je pronađeno još deset skulptura, sve od reda djela koja su se nalazila na popisu od oko 16.000 djela klasične moderne i avangarde koja se nisu uklapala u estetske kanone nacističke nomenklature.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Tko je vlasnik blaga?

Tko je vlasnik?

Isprva se postavljalo pitanje kako je ova jedinstvena kolekcija dospjela na mjesto gdje je nakada stajala stambena zgrada uništena prilikom jednog od savezničkih bombardiranja 1944. Kako je poznato, najveći dio djela s izložbe "Izopačena umjetnost" prodana su još prije Drugog svjetskog rata a one umjetnine koje nisu uspjele pronaći novog vlasnika, uglavnom kolekcionara iz SAD-a, prebačena su u podrume Ministarstva propagande. Kako su od tamo dospjela u stambenu zgradu u Königsstraße 50 stvar je špekulacija.

Pretpostavlja se da je "degenerirane" umjetnine od nacista spasio financijski stručnjak Erhard Oewerdieck koji je živio u toj zgradi. Umjetnine su se vjerojatno nalazile u njegovom stanu na četvrtom katu kuće koja je nakon napada izgorjela do temelja. "Mi nemamo dokaze da su se umjetnine nalazile u stanu Erharda Oewerdiecka. Ono što imamo su pretpostavke. Oewerdieckov trezor se nalazio u blizini pronađenih skulptura. No možda su se umjetnine nalazile u stanu iznad ili ispod. U svakom slučaju se to mora istražiti, mi moramo pronaći i preživjele članove obitelji", smatra arheolog Wemhoff. U prilog teoriji da je upravo Oewerdieck bio taj koji je po cijenu života spašavao "izopačene" umjetnine govori i činjenica da je ovaj ugledni berlinčanin svesrdno pomagao svojim židovskim prijeteljima i suradnicima prilikom bijega od nacista.

Izgubljeni dio njemačke povijesti

Pronađene skulpture, koje su dosad slovila kao izgubljene u vihoru rata, su nastale u 20. i 30. godinama prošlog stoljeća i među njima se nalaze djela pozatih prijeratnih njemačkih pripadnika avangtarde poput Otta Bauma, Gustava Heinricha ili Karla Knappea. Redom umjetnici koji svjedoče o jednoj od najzanimljivijih ali i najtamnijih epoha njemačke povijesti.

Odmah nakon otkrića o kakvim djelima se radi se naravno pokrenulo i pitanje vlasništva. Gradonačelnik Berlina ispred čijeg ureda su skulpture i pronađene se zasad ne brine o tom pitanju. "Mislim da se radi o jasnoj pravnoj situaciji. Djela su sada vlasništvo savezne pokrajine Berlin. Ostalo se može riještiti naknadno. Najvažnije je da su skulpture ponovno na vidjelu dana i mislim da je to jedinstvena situacija i trenutno možemo biti sretni da ih uopće možemo pokazati javnosti", zaključio je berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit.

Autori: Jürgen König/N.Kreizer/AFP

Odg. ur.: Z. Arbutina