Litva ušla u eurozonu

DW: Zašto uvodite euro upravo sada kada čitav svijet govori o dužničkoj i ekonomskoj krizi u eurozoni?

Rimantas Sadzius: Ljudi već dugo govore o krizi eura, ali euro je pokazao da je otporan i na šokove izvana i na napetosti iznutra. Mislim da je eurozona došla do stanja kada sa svim krizama može izaći na kraj bez pomoći izvana. Litva je svoj litas još 2002. vezala za euro. Prošli smo kroz sve turbulencije koje su potresale eurozonu u financijskoj krizi: interno smanjivanje vrijednosti, smanjivanje plaća i socijalnih davanja i do 30 posto. Ali, nikada još nismo mogli aktivno sudjelovati u tim procesima i u punom opsegu koristiti prednosti eura. Profitirali smo od manjih kamata za financiranje našeg, doduše vrlo malog, proračunskog deficita. Od 1. siječnja ćemo i mi sjediti za stolom za kojim će se donositi odluke. To je dobro za investicijsku klimu, jer ćemo se osloboditi opasnosti od pada vrijednosti nacionalne valute - zamijenit ćemo je eurom po tečaju koji smo odredili još 2002.

Odnos litasa i eura je odavno utvrđen. Što se uopće mijenja za građane, osim što će sada u rukama držati novčanice eura?

Neće više morati plaćati proviziju za mijenjanje valute. Kreditne kamate će se sniziti, ne samo za državu, već i za privatne osobe i poduzeća. Investitorima, koji su nam hitno potrebni, više će se isplatiti ulagati u Litvi, jer neće više morati kalkulirati i dodatni rizik. Rizik povezan s nacionalnom valutom otpada, tako da strani ulagači mogu povećati dobit.

Cijene u eurima i litasima

Čarobni broj za Litvu glasi: 3,4528. Toliko litasa se može dobiti za jedan euro. Što mislite, koliko dugo će ljudi još preračunavati u glavi novčane vrijednosti?

Iskustva drugih zemalja koje su uvele euro pokazuju da ljudi preračunavaju još dugo - barem još pet godina. Da bismo olakšali prelazak, od kolovoza u svim trgovinama imamo cijene izražene i u litasima i u eurima - tako će biti do lipnja 2015. Trenutno samo polovica građana Litve vjeruje da uvođenje eura donosi prednosti. Samo polovica! Ali, u susjednoj Estoniji smo vidjeli da moraju proći dvije godine da bi 85 posto građana smatralo da je euro dobar. Estonci su vrlo oprezni kada se radi o financijama. Mislim da će i kod nas morati proći dvije godine do potpunog prihvaćanja eura.

Kako mislite spriječiti da u pojedinim branšama promjena valute bude zlouporabljena za podizanje cijena? U Njemačkoj se dugo vjerovalo da je euro donio poskupljenja.

Pomno pratimo razvoj cijena. One rastu posebno u sektoru uslužnih djelatnosti. To se može ekonomski objasniti, jer plaće u tom sektoru rastu za četiri do pet posto godišnje, što nema puno veze s eurom. U drugim oblastima privrede cijene će ostati stabilne ili će se čak sniziti, jer će se cijene energije i životnih namirnica sniziti. Pored naših kontrola, na sve to utječe i konkurencija: ljudi će moći uspoređivati cijene, na primjer kave, i vidjet će tko je "zaokružio" cijenu naviše, a čija kava je pojeftinila. Mislim da neće biti efekta poskupljenja. Tijekom čitave 2015. godine ćemo pratiti razvoj cijena.

Simbol litavske neovisnosti

Litas je poslije pada komunizma početkom 90-ih godina bio jak simbol neovisnosti Litve. Mislite li da će neke osobe imati problema s opraštanjem od tog simbola - da će im izgledati kao da su se odrekli dijela neovisnosti?

Da, postoji taj osjećaj. Mi smo vrlo emotivni ljudi. Zato će kovanice eura na jednoj strani imati litavski nacionalni simbol (Vitis, jahač s isukanim mačem, op. red.). Taj simbol se na našim kovanicama nalazi od 14. stoljeća. Sada će se litavski simbol proširiti po čitavoj Europi. Od Malte do Finske. Od Irske do Letonije. To je demonstracija našeg identiteta u Europi.

Koliko su kriza u Ukrajini i sankcije EU-a protiv Rusije utjecale na Vašu monetarnu i ekonomsku politiku?

Morali smo da korigirati prognoze gospodarskog rasta. Očekujemo da će se on sljedeće godine smanjiti za 0,9 posto bruto društvenog proizvoda. Naše firme koje su izvozile robu u Rusiju ili su je tamo prevozile iz drugih zemalja, sada imaju poteškoća. To će i u budućnosti utjecati na gospodarstvo, ali mi vidimo i da su se poduzeća u stanju preorijentirati i okrenuti se tržištima u drugim dijelovima Europe. U tome pomaže i zajednička valuta.

Socijaldemokratski političar Rimantas Sadzius (54) je od prosinca 2012. ponovno ministar financija Litve. Po struci kemičar i pravnik, on se na toj funkciji nalazio već 2007. i 2008. godine. Uvođenje eura je u Litvi dugo bilo nemoguće zbog visoke stope inflacije koju je Sadzius uspio obuzdati.