Europska ´rublja´ umjesto estonske krune?

Male plastične vrećice, takozvani ´start-kits´, u kojima se nalaze kovanice nove valute, gotovo da se u Estoniji više nigdje ne mogu kupiti. Rasprodane su jer Estonci s njima - vježbaju. Zvuči čudno, no zapravo i nije tako neobično.

Do sada je u ovoj maloj zemlji na krajnjem sjeveroistoku Europe platežno sredstvo bila estonska kruna. A ona se sastojala gotovo samo od papirnatog novca, pa i ne čudi da su kovanice Estoncima nekako strane, kaže studentica Evelyn Tamm iz Tallinna: „Za mene kao i za mnoge druge će biti dosta teško da se priviknemo na novi novac. Do sada smo imali krunu. 15 estonskih kruna sada je jedan euro. Osim toga, sad ćemo dobiti i taj sitni novac, cente. Doista će biti teško priviknuti se i steći novi osjećaj za vrijednost novca“.

„Ionako nam ništa drugo ne preostaje…“

Poznavajući strahove svojih sunarodnjaka, ministar financija Estonije Jürgen Ligi već mjesecima ih neumorno priprema na prelazak na novu valutu. „Za nekoliko mjeseci će se svi naviknuti i prestati sa stalnim preračunavanjem“, kaže Ligi i dodaje da Estonci ionako sve više plaćaju s kreditnim i bankovnim karticama tako da prelazak na euro i njegove kovanice ionako vjerojatno neće tako ni osjetiti.

No, osim sitnog novca, mnogi u uvođenju eura vide i druge probleme. Primjerice, Maris Hellrand, menadžerica iz Tallinna, smatra da trenutno situacija nije optimalna budući da gospodarska kriza još uvijek traje. „Situacija nije ružičasta. Puno se raspravljalo oko toga – želimo li se doista takoreći ´oženiti´ eurom, tom bolesnom mladenkom? No, s druge strane, estonsko gospodarstvo je usko povezano s europskim tako da ionako nemamo drugog izbora. To je zapravo najbolje što nam se može dogoditi“, kaže Hellrand.

Slično misli i premijer Estonije, Andrus Ansip.“Euro će“, kaže predsjednik vlade, „ojačati povjerenje investitora u našu zemlju koja je ionako u financijskom smislu od uvođenja estonske krune 1992. godine bila usko povezana s njemačkom novčanom politikom“. „U Estoniji nismo nikada ni imali samostalnu monetarnu politiku. Kada je uvedena kruna, ona je bila vezana u odnosu jedan prema osam vezana za njemačku marku“, zaključuje premijer.

Euro - europska rublja?

Jedan od glavnih argumenata protivnika eura je da će s njegovim uvođenjem Estonija izgubiti svoju neovisnost. Kruna je uvijek bila simbol samostalnosti i neovisnosti od ruske rublje. Ona je ovoj zemlji bila nametnuta, baš kao i sada euro, kaže pravnik i povjesničar Anti Poolaments. „Stoga i nazivamo euro ´europskom rubljom´. Ideologija pod sloganom ´jedan novac za sve´ jako podsjeća na vremena Sovjetskog Saveza“, objašnjava Poolaments.

Osim toga, on u novoj valuti vidi i opasnost za stabilnost financijske situacije u Estoniji obzirom na krizu i probleme koji dolaze iz drugih zemalja eurozone.

Estonija spremna pomoći

Estoniju naime, za razliku od mnogih drugih država ne muče dugovi. Zaduženje javnog sektora iznosi svega 7, 2 posto BDP-a. To je najniža stopa u Europi, a prema mišljenju ministra financija Jürgena Ligija, takva bi trebala i ostati. “Uostalom, nije problem u zajedničkoj valuti već u lošoj gospodarskoj situaciji zemalja kao što su Grčka, Irska i Portugal”, kaže Ligi.

No, ukoliko će eurozona od stečaja trebati spašavati i druge zemlje, Estonija je u svakom slučaju spremna pružiti pomoć. „Mi smo spremni. Spremni smo prihvatiti odgovornosti. Europa je mnogo učinila za Estoniju, sada je vrijeme da joj uzvratimo – iako, bi naravno, svatko trebao vraćati sam svoje kredite“, zaključuje ministar financija Estonije.

Autor: Berndt Riegert / Željka Telišman

Odg.ur.: S. Matić