Liječnici na terapiji

Mnogi su razlozi predugih lista čekanja na liječničke preglede i terapije u Hrvatskoj. Ipak, jedan od glavnih svakako jest notorna činjenica da mnogi zaposlenici javnozdravstvenog sustava paralelno rade u „fušu“ za privatne medicinske ustanove. I to za vrijeme svoje smjene u matičnoj instituciji, što se nipošto ne bi smjelo događati. No itekako se događa, već duži niz godina, pa raste i pritisak javnosti na nadležna politička tijela da pomnije regulira sustav. Sudeći po novijim reakcijama iz Vlade RH, moglo bi se reći da će nezadovoljstvo konačno uroditi plodom.

Ministar zdravstva RH Vili Beroš upozorio je prije tjedan dana struku da će neizvršenje radne obaveze liječnika u javnom zdravstvu rezultirati sankcijama za prekršitelje. Podsjećamo, protekle jeseni je ministar bio zatražio postroženo ažuriranje evidencije o radnom vremenu u bolnicama. Sad je pak objavljeno da je inspekcija službeno utvrdila kako doista ima liječnika koji ne poštuju svoje primarne obaveze. Brojni rade u privatnom sektoru bez valjanog odobrenja ravnatelja u svojim bolnicama ili to čine nauštrb radnog vremena u njima. Poručeno im je da će se inspekcijski nadzor nastaviti pojačanim ritmom.

Dobrodošla promjena

„Ova najava samo potvrđuje ono što se očekuje od ravnatelja bolnica da već rade“, primjećuje Dagmar Radin, politologinja s Fakulteta političkih znanosti koja se među ostalim bavi istraživanjem javnozdravstvenih politika u RH. U razgovoru za DW istaknula je da iz spomenute najave ipak nije jasno koliki je ovo točno problem. Točnije, koliki postotak liječnika radi u privatnom i javnom sektoru i koliki gubitak za zdravstvo predstavljaneispunjavanje radnih obaveza liječnika koji rade i u privatnom sektoru.

„Liječnici koji rade u privatnom sektoru“, nastavlja ona, „ili u drugim bolnicama, moraju dobiti dozvolu od svog poslodavca te se očekuje da predstojnici klinika i ravnatelji već vode računa o tome da zaposlenici ispunjavaju svoje radne obaveze. Isto tako, prema novom zakonu u zdravstvenoj zaštiti koji je prošao prvo čitanje u saboru, predstojnici klinika neće moći raditi i privatno“. Prema njezinu stajalištu, to je svakako dobrodošla promjena s obzirom na njihovu upravljačku odgovornost.

Ova profesorica s FPZ-a upozorava da pritom ne treba zaboraviti da je prilikom ulaska Hrvatske u EU donesena odluka da se liječnicima dozvoli raditi i u privatnom sektoru. Motiv je amortiziranje njihova nezadovoljstva neriješenim pitanjima koeficijenata i plaća, odnosno uvjetima rada i napredovanja, kako bi se prevenirao njihov odljev u inozemstvo. „Problemi s uvjetima rada i napredovanja koja su velikim djelom određena lošom kvalitetom upravljačkih struktura, te problem plaća, još uvijek nisu riješeni pa je pitanje što poduzima Ministarstvo zdravstva, osim kontrola rada i kažnjavanja“, istaknula je Radin.

Više od moralne odgovornosti

Pored ovog dijela znanosti, ministarsku inte(rve)nciju pozdravljaju načelno i sindikalni predstavnici medicinarske branše.Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, naglašava da je praksa liječnika s dopunskim radom općepoznata pojava u toj zemlji. „Predugo to traje, iako su imali pravo da mimo svog radnog vremena zarađuju u privatnom sektoru, što su mnogi koristili mimo regulative. Stoga to ide njima osobno na dušu, kao i njihovim ravnateljima koji su ih tolerirali. No sad će se valjda pokrenuti i nešto više od moralne odgovornosti“, optimističan je ovaj sindikalist.

„S druge strane, pitanje je dokle će regulacija trajati“, dodao je, „da ne bi bilo po onoj – tresla se brda, rodio se miš. Jasno, nemamo ništa protiv da liječnici rade i drugdje u svoje slobodno vrijeme. Zalažemo se za to njihovo pravo, da zarade više. No protivimo se trpljenju javnozdravstvenog sustava, od čega profitira privatni sektor. Pacijenti tad nemaju izbora, moraju i sami tražiti pomoć kod privatnika, i skupo to plaćati, a već su osigurani javno. Šteta koju trpimo je tako i financijska i društvena i politička.“

Ucjena kao zamka

Topolnjak nije mišljenja da bi zbog postroženih ograničenja rada u privatnom sektoru, hrvatski liječnici mogli početi još intenzivnije tražiti svoje mjesto u drugim državama i zdravstvenim sustavima. „A ako je u pitanju ucjena, kao što neki tvrde, onda se na nju jednostavno ne smije pristati. Naročito državna politika ne smije ući u tu zamku“, drži predsjednik drugog reprezentativnog sindikata u zdravstvu RH, pored Hrvatskoga strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara.

„Najbolje je odvojiti privatno od javnog u zdravstvu, da se oba sektora razvijaju bez trpljenja onoga drugog. Inače nemamo poštenu ni pravednu situaciju, a sindikat taj svoj stav uvijek ističe. Tako i za ovu priliku – ako regulacija bude dosljedno primijenjena, imat ćemo i kvalitetniju javnozdravstvenu uslugu tj. sustav u cijelosti“, zaključio je Stjepan Topolnjak. No do realizacije, od sadašnje najave, još je dug put, a bit će zacijelo označen i otporom dijela struke. Dosadašnje lobiranje protiv regulacije bilo je veoma izraženo i uspješno, naime, pa njegov politički utjecaj ne treba ni ubuduće olako zanemariti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu