Laserskim topovima protiv korova

Pirika, loboda, sirak, maslačak ili ambrozija nepoželjni su gosti u gotovo svakom vrtu i na svakoj njivi. Mladi kukuruz, repa, krumpir ili pšenica s njima se bore za svjetlo, vodu i hranjive sastojke u zemlji – i često pritom izgube bitku. Korov se dosad u pravilu uništavalo herbicidima, biljnim otrovima. Ali, njihova upotreba je sporna zbog opasnosti za ljude i životinje, a herbicidi su i skupi. Prevelika doza otrova i raznošenje njegovih čestica vjetrom može kontaminirati zemlju i podzemne vode. U ekološkoj poljoprivredi se zato potpuno izbjegava korištenje herbicida, korov se čupa ili pali. To je zdravije, ali često nije učinkovito protiv izdržljivoga korova, a i teško je primjenjivo kod uobičajene poljoprivrede.

Skupina njemačkih znanstvenika s Leibnizovog sveučilišta i iz Laserskog centra u Hannoveru radi na jednoj alternativnoj metodi: uklanjanju korova pomoću laserskih zraka.  Znanstvenici su svoj projekt, koji potpomaže i Njemačka zajednica za znanstvena istraživanja (DFG), zamislili ovako: ubuduće bi roboti ili bespilotne letjelice mogli obilaziti njive i uništavati korov. Laserska zraka bi bila usmjeravana izravno na centar rasta biljke koja nije željeni usjev i time bi taj korov bio uništen. Pritom bi točno morala biti određena jačina laserske zrake s obzirom na vrstu i visinu biljke. A i dužina izlaganja laserskoj zraci. Jer, istraživanja su pokazala da usmjeravanje laserskih zraka na neki korov potiče njegov rast, ako je energija zrake manja. A to bi značilo izazivanje upravo suprotnog učinka od onoga koji se želi.

Laserski top samostalno prepoznaje korov

Isto tako bi moralo biti zajamčeno da robot prepoznaje vrste korova, kako ne bi laser usmjeravao na sve što se na njivi zeleni. I što bi tu trebalo ostati barem do berbe ili žetve. U tu svrhu su na pokusnom vrtu instalirane kamere koje snimaju biljke. Uz njihovu pomoć kompjutorski program uspoređuje obrise svake pojedine biljke i određuje optimalnu jačinu laserske zrake i dužinu izlaganja korova. U pokusnom vrtu se tako već moglo "obraditi" površinu od otprilike jednoga četvornog metra. Zanimanje industrije je jako veliko.

U rasadnicima i botaničkim vrtovima bi uporaba lasera mogla već uskoro biti primjenjivana, procjenjuju znanstvenici. Puno je teže s primjenom na poljima. Montaža lasera na traktor ili prikolicu ne dolazi u obzir zbog titranja koje ne bi omogućavalo precizno ciljanje laserom. Čini se da bi to moglo funkcionirati s bespilotnim letjelicama koje bi u grupama letjele iznad njiva. Primjena takvog uništavanja korova mogla bi biti zanimljiva i na vodozaštitnim područjima, na kojima se ne smiju upotrebljavati herbicidi.