Krizni menadžment EU-a uoči Božića

Neće nedostajati tema na summitu EU-a koji se održava u četvrtak i petak, ali i neovisno o summitu postoje neke teme kojima se bavi EU. Na području vanjske politike bi mogao biti postignut sporazum o vladi nacionalnog jedinstva u Libiji što bi u najmanju ruku okončalo barem jedan od brojnih otvorenih problema. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se nada postizanju sporazuma iako će zemlja i nakon toga trebati puno pomoći. U Siriji je naravno napredak u pregovorima još uvijek daleko. A EU apelira i dalje na Tursku da pomogne kod pronalaženja rješenja u susjednoj Siriji kao i u pitanju izbjeglica koje stižu u EU.

Nove postrojbe za vanjske granice

Europska komisija je predstavila plan jačanja Europske granične postrojbe za nadzor vanjske granice. Broj djelatnika dosadašnjeg Frontexa trebao bi biti više nego udvostručen na oko 1.000 ljudi. Osim toga zemlje članice bi trebale staviti na raspolaganje 1.500 graničnih policajaca koji će biti u stanju brzo djelovati (u roku od tri dana), a na raspolaganju će imati vlastite brodove i helikoptere. Do sada je Frontex bio upućen na pomoć zemalja članica i nije imao dostatan mandat. Ubuduće bi Bruxelles trebao moći angažirati novoformirane postrojbe i protiv volje neke zemlje članice kako bi nadzirao vanjske granice. Grčka se primjerice stalno opirala prihvaćanju europske pomoći.

"Naše vanjske granice su zajedničke granice. I mi nedavno nismo bili u stanju u slučaju nužde štititi te granice", objašnjava zamjenik predsjednika Europske komisije Frans Timmermans. Osim toga Frontex bi ubuduće trebao biti angažiran i prilikom vraćanja u domovinu onih čiji je zahtjev za azil odbijen. Ovaj iskorak Europske komisije dolazi na njemačko-francusku inicijativu s početka mjeseca. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je o tome rekao: "Mi u Europi smo čvrsto dogovorili da se države na vanjskim granicama EU-a pobrinu za sigurnu zaštitu." To je osnova za ukidanje nadzora na unutarnjim granicama između pojedinih država šengenskog prostora, rekao je de Maiziere. I njemački ministar vanjskih poslova Steinemeier je u Bruxellesu potvrdio da bi jačanje Frontexa moglo pomoći boljem nadzoru vanjskih granica.

Na poticaj Angele Merkel u četvrtak prijepodne se održava jedna vrsta sporednog summita o raspodjeli izbjeglica u Europi. Merkel je okupila "koaliciju voljnih" koju čine zemlje koje su primile najveći broj izbjeglica, među njima Austrija, Švedska i Grčka, a u međuvremenu ih podržava i Francuska. Nakon regionalnih izbora Francuska ponovo ovdje vidi više prostora za vlastito djelovanje. I Turska će sudjelovati. EU se nada da će Ankara prije svega zaustaviti dolazak izbjeglica.

Kada je riječ o pitanju izbjeglica klima između dijela zapadnih i istočnih Europljana je potpuno zatrovana otkako su Slovačka i Mađarska prije tjedan dana podnijele tužbu na Europskom sudu pravde zbog planirane preraspodjele oko 140.000 izbjeglica unutar EU-a. Zbog toga njemačka i druge zapadnoeuropske vlade pojačano traže rješenja neovisno od istočne Europe.

Taj plan može funkcionirati samo ako dođe do "dugoročnog i trajnog dogovora o naseljavanju izbjeglica u Europi", kaže Ska Keller, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu. On kaže da je nužno 300.000 do 500.000 odobrenja na godinu kako bi takav program bio djelotvoran signal protiv neregulirane migracije. Izbjeglice bi morale dobiti realne šanse za doseljavanje "čime bi radije čekale dvije-tri godine, umjesto da dolaze u čamcima". Ona međutim vidi malo signala koji bi govorili u prilog tome da bi takvo rješenje moglo biti postignuto u idućem razdoblju.

Rasprava o Brexitu

Šefovi država i vlada na summitu žele iscrpno raspravljati o posebnim željama Velike Britanije koja želi reformirati svoje odnose s EU-om. No brzog rješenja neće biti, nakon što je premijer David Cameron tek početkom studenoga izrazio slabo konkretne zahtjeve. Premijer Cameron svoj referendum o članstvu u EU-u želi održati već na ljeto 2016. godine. Zaključci dakle moraju biti doneseni najkasnije na summitu početkom godine, kaže zastupnik u Europskom parlamentu David McAllister. On u ovom pitanju slovi kao njemačka kontakt-osoba iza kulisa i kaže da će brzo postizanje dogovora biti ovisno prije svega o pravnom poslu stručnjaka EU-a.

McAllister dijeli britanske želje na tri područja. Prilično lako je ispuniti zahtjeve za više konkurentnosti, slobodnom trgovinom i smanjenjem birokratskog aparata. To takorekuć prihvaćaju sve zemlje EU-a. Ono što nije jednostavno jest da nacionalnim parlamentima bude odobreno više prava. No to bi se, kako kaže McAllister, moglo riješiti političkom voljom. Teže će biti donijeti odluku kada je riječ o zaštiti britanskog financijskog tržišta od odluka u eurozoni. "Svi razumiju brige Britanaca", kaže McAllister. Ali postoji europsko unutarnje tržište s pravilima za sve i eurozona s 19 članica koje žele skupa napredovati. McAllister kaže da bi tu teško moglo doći do prava Britanaca na veto.

Nezamisliva je, međutim, želja za izuzećem radnika iz drugih članica EU-a od britanskih socijalnih pogodnosti. "Načelo nediskriminacije je važno", kaže McAllister. Prije svega ovdje će biti potrebna kreativnost pravnika, koji moraju pronaći rješenje, koje mora opstati i na Europskom sudu pravde. No u biti ni jedna zemlja EU-a ne želi Brexit, naglašava McAllister i, kako kaže, postoji volja da se Velikoj Britaniji izađe u susret: "Riječ je o tankoj liniji između više fleksibilnosti i Europe à la carte". Egoistična nastojanja Britanaca da sebi od svega osiguraju samo najbolje, za što u engleskom postoji izraz "Cherry Picking", šefovi država i vlada zemalja članica EU-a svom kolegi Davidu Cameronu neće dozvoliti.