Krizni centar EU-a za borbu protiv požara

Centrala u jednoj od zgrada u Bruxellesu u Europskoj četvrti prilično je neupadljiva. Oko 50 četvornih metara prostora sa zidovima od stakla. Na sve strane su uredi. Na jednom zidu su elektronske karte i ekrani. U ovom trenutku u centru je sedam suradnika koji rade na računalima. To je nešto više od uobičajenog broja, a razlog je to što na jugu Europe bjesne požari. Naime, Bosna i Hercegovina je uputila poziv u pomoć Kriznom centru EU-a za katastrofe (Emergency Response Centre - ERC) jer sama ne može izaći na kraj s požarima koji bukte u toj zemlji. Susjedna Hrvatska je nedavno poslala dva kanadera koji su pomogli u gašenju požara oko Konjica. A slike njihovih akcija mogu se vidjeti i u centru u Bruxellesu. 

Godišnje oko 30 akcija

Zamjenik direktora Centra Peter Billing govori o tri osnovna zadaće: "Kao prvo nadgledaju se prirodni fenomeni kako bi se što je moguće prije upozorilo na primjerice šumske požare, poplave ili potrese. Također i tehničke katastrofe su dio zadaća Kriznog centra za katastrofe. Kao drugo Centar skuplja podatke o katastrofama i krizama i razmjenjuje ih s državama članicama, kako bi pak zemlje same mogle poduzeti adekvatne mjere. I treće, Krizni centar za katastrofe koordinira akcijama, kako bi se, na primjer, spriječilo dupliranje posla."

Ali, briselski centar ne priskače u pomoć baš kod svake katastrofe. Kriterij koji treba biti ispunjen kako bi Centar poduzeo akciju jest da je pogođena zemlja preopterećena i da ne može sama izaći na kraj s katastrofom. A taj stupanj može biti prilično različit od države do države. Otprilike se iz briselskog centra godišnje koordinira oko 30 akcija.

Iako Krizni centar za katastrofe ima desetogodišnje iskustvo, ipak je tek u svibnju ove godine rad malo unaprijeđen, pa i što se tiče ljudstva, kaže Peter Billing i dodaje: "Sada imamo i dvojicu kolega koji su u pripravnosti i koji u svakom trenutku mogu uskočiti i doći u ured. Od 1. listopada bismo trebali imati najmanje dvoje kolega koji će u Centru biti 24 sata dnevno 365 dana u godini."

Sada je i Hrvatska članica

A onaj tko ovdje sjedi može u svakom trenutku obavijestiti nacionalnu centralu za zaštitu od katastrofa bilo koje od 32 zemlje članice. Pritiskom na jedno dugme ovog telefona možete na drugoj strani odmah imati Fince ili Francuze. "Sve je pripremljeno kako bi se moglo reagirati brzo i efikasno", kaže Billing. Krizni centar za katastrofe broji 32 članice, a EU s Hrvatskom od srpnja ima 28 zemalja članica. Riječ je o tome da su se Centru priključili Island, Norveška, Lihtenštajn i Makedonija, a ni akcije centra se ne ograničavaju na Europu. Svaka država na svijetu može od Kriznog centra EU-a zatražiti pomoć. Pa čak i najveći dio misija se odvija izvan Europe.

Međutim, Peter Billing slabost ovog sustava vidi u tome da je zemljama članicama ostavljeno da same odluče koliki će biti njihovi doprinosi, ovisno o situaciji. A to se moglo vidjeti upravo na primjeru šumskih požara koji i dalje bjesne u Bosni i Hercegovini, jer se nije moglo od starta računati na hrvatske zrakoplove za gašenje požara. Stoga centar iz Bruxellesa predlaže da svaka država formira vlastiti centar koji će uključivati jedinice za hitne intervencije i stručnjake, ali i opremu, kako bi Krizni centar za katastrofe iz Bruxellesa uvijek mogao na njih računati. To bi svakako uštedjelo dragocjeno vrijeme.