Vrućine na Balkanu odnose živote i usjeve

"Povijesna suša na Balkanu" je naslov članka austrijskog lista Die Presse u kojemu se ovaj list, kao i neki njemački listovi osvrće na strah poljoprivrednika na Balkanu da su se visoke temperature znatno odrazile na ovogodišnje usjeve. "Rekordne vrućine, veliki šumski požari, presušene njive: Balkan je ovoga ljeta pogodila najgora suša u proteklih 40 godina. Na obalama rijeka su vidljive samo suhe brazde ili su čak presušile, što predstavlja i problem za snabdijevanje strujom. Mnogi poljoprivrednici računaju s totalnim gubitkom ljetine”, piše Die Presse. Ovaj list navodi i riječi srpskog poljoprivrednika Ljubisav Tomić koji pokazujući na svoje presušeno žitno polje kaže: “Izgubljeno je. Samo nam Bog može pomoći”.

“Vrućina je uslijedila nakon jedne od najžešćih zima u proteklim desetljećima u jugoistočnoj Europi. Posebice teško su pogođene Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora", piše Die Presse. List dodaje da na granici između Srbije i Kosova neometano haraju požari te da mine preostale iz ratnih sukoba onemogućavaju gašenje. Za Hrvatsku je, prenosi dalje ovaj list, hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina za neka područja gubitak ljetine procijenio i na 100 posto, dok se za Bosnu i Hercegovinu gubitak procjenjuje na 70 posto.

Uređaji za prskanje vode u kafićima i često tuširanje

O velikim gubicima poljoprivrednika piše i Der Standard, ali i o upozorenjima zdravstvenih ustanova ljudima u tim zemljama da pri velikim vrućinama ne izlaze van. Ovaj austrijski list u članku pod naslovom "Na Balkanu kao u pećnici" piše o rješenjima kojih su se dosjetile pojedine regionalne i lokalne vlasti. Tako primjerice u rumunjskom Bukureštu u kafićima ljude osvježavaju uređaji za prskanje vode, u Beogradu goleme cisterne građane opskrbljuju vodom, a hrvatsko ministarstvo zdravstva svojim građanima savjetuje da se rashlade čestim dnevnim tuširanjem, prenosi Standard.

BiH: nakon suše slijedi siromaštvo

"Proteklih dana je sve što je bilo ispod 35 stupnjeva vrijedilo kao odmor od vrućine. Zdravstvene ustanove upozoravaju da se uopće ne bi trebalo ići van od jedanaest sati prijepodne do četiri sata poslijepodne. Čak i u inače hladnijem Sarajevu, koje je smješteno na nešto višoj nadmorskoj visini, ljudi govore o osjećaju kao u ekspresnom loncu ili 'balkanskoj pećnici'. Ljudi su se već navikli na narančaste i crvene alarmantne oznake meteoroloških instituta. U Bosni i Hercegovini je u petak bilo riječi o 'po život opasnoj vrućini'.

U srpnju je u Hrvatskoj čak nekoliko osoba preminulo od posljedica vrućina, a isto se dogodilo u Makedoniji gdje su vrućine odnijele četiri života. Srbija, koja izvozi puno žitarica, prema navodima ministarstva poljoprivrede će proizvesti samo polovicu onoga što je proizvedeno protekle godine. Šteta se bilježi u stotinama milijuna eura.

U Bosni i Hercegovini, gdje 20 posto stanovništva radi u području poljoprivrede, računa se sa i do 70 posto gubitka usjeva i s tim u svezi pratećim siromaštvom. Premalo je uređaja za navodnjavanje. To je jedna od posljedica raspada poljoprivredne infrastrukture nakon raspada Jugoslavije", piše Standard.