Kriza utječe na broj novorođenih i u Hrvatskoj

Max Planck institut za demografska istraživanja u Rostocku dokazao je svojom studijom objavljenom u srijedu (10.7.) u časopisu "Demographic Research", da povećanje stope nezaposlenosti negativno utječe na natalitet. Studija na temelju podataka iz 28 europskih zemalja pokazuje da je gospodarska kriza posljednjeg desetljeća primjetno utjecala na broj novorođene djece.

Hrvatska među najpogođenijima

Povezanost porasta broja nezaposlenih i novorođene djece posebice je primjetna u zemljama južne i jugoistočne Europe. Tako je u Hrvatskoj od 2009. primjetan nagli pad broja novorođene djece. Istodobno je i stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj počela naglo rasti. Slični odnosi su primijećeni i u Španjolskoj gdje je 2009. pozitivni trend nataliteta naglo prekinut ogromnim rastom nezaposlenosti. No slični trendovi su zabilježeni i u Mađarskoj, Irskoj i Letoniji. Istodobno je zanimljivo da se kriza nije tako drastično odrazila na porast novorođenih u Grčkoj, zemlji koja je najžešće pogođena krizom posljednjih godina. Porast nezaposlenosti posebice mlade majke tjera od pomisli na rađanje prvog djeteta dok manje utječe na majke s jednim ili više djece.

Prekid pozitivnog trenda

Michaele Kreytenfeld, jedna od autorica studije, kaže kako mladi ispod 25 godina teško odlučuju na djecu toliko dugo dok se ne etabliraju na tržištu rada. U zemljama u kojima nezaposlenost nije rasla, poput Njemačke ili Austrije, nisu zabilježene nikakve promjene. Kreytenfeld smatra kako je jedan od najvažnijih rezultata ovog istraživanja spoznaja da je kriza s kraja prošlog desetljeća naglo prekinula pozitivni demografski trend koji je u Europi vladao od početka stoljeća. Studija ne isključuje da bi se kriza i dalje mogla negativno odražavati na broj novorođenih Europljana.