Europa stari i izumire
27. listopada 2011
Irci vjerojatno neće tako brzo izumrijeti. Unatoč trenutnoj krizi u Irskoj se prosječno rađa najviše djece unutar Europske unije. S prosječno 2,07 djece po ženi Irci su malo ispod reproduktivne granice od 2,1 djece po ženi. Iza Irske su skandinavske zemlje, Francuska, Velika Britanija.
Jedan od razloga zašto se u tim zemljama rađa više djece je dobra uključenost žena u radno tržište, smatra Axel Plünnecke s Instituta njemačkoga gospodarstva u Kölnu. Tamo postoji ne samo desetljećima stvarana infrastruktura za skrb o djeci nego i kultura sklonosti djeci, kaže on.
Potrebno više djece
U gotovo svim članicama EU-a trenutno je natalitet ponovo u porastu. Autori europskoga Demografskog izvještaja smatraju da je razlog to što sad i starije žene sve više dobivaju djecu. Osim toga pretpostavlja se da pozitivno utječe i davanje financijske potpore roditeljima. Ali, prosjek EU-a trenutno iznosi 1,6 djece po ženi, a za održavanje broja stanovnika na sadašnjoj razini potrebno bi bilo 2,1 dijete po ženi.
Europljani uz to postaju sve stariji. Muškarci su 2008. živjeli prosječno 76 godina, a žene 82. Ali, velike su razlike između pojedinih članica. Prosječno se najduže živi u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj. U istočnoj Europi stanovništvo je prosječno mlađe, ali i kraći životni vijek. No, očekuje se da će i na istoku EU-a u idućih 50 godina porasti prosječna starost stanovništva. Porast životnog standarda produžuje životni vijek. To se, uostalom, pokazuje i na smanjenju smrtnosti djece u zemljama poput Rumunjske i Bugarske. Europa je glede razvitka stanovništva „žrtva“ svoga vlastitog uspjeha, kaže Europska komisija.
Udvostručenje broja dementnih osoba
Izravna posljedica su problemi u socijalnom sustavu. Gdje manje ljudi radi, manje se uplaćuje za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za nekoliko godina će u mirovinu otići godišta rođena neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kad se rađalo puno djece. EU polazi od toga da će se od 2014. početi smanjivati broj ljudi koji rade.
Istovremeno će porasti izdaci mirovinskih, zdravstvenih i drugih socijalnih osiguranja, jer će biti više umirovljenika. Prema jednoj studiji EU-a u Europi će se udvostručiti broj dementnih osoba – na oko 16 milijuna. A time će porasti i troškovi njege u starosti.
Doseljavanje ne rješava problem
Na razvitak broja stanovništva utječe i migracija. Ona trenutno više pridonosi rastu broja stanovnika EU-a nego rađanje. U Europskoj uniji trenutno živi oko 20 milijuna ljudi koji potječu izvan EU-a. Axel Plünnecke smatra da je doseljavanje dio rješavanja demografskog problema.
Stručnjak za demografiju s Instituta Maxa Plancka za socijalno pravo i socijalnu politiku iz Münchena Axel Börsch-Supan nasuprot tomu sumnja da se doseljavanjem može zaustaviti starenje i smanjivanje broja stanovnika. „Dimenzije za to su prevelike, potrebno doseljavanje bi bilo previše masovno.“
Tko će vratiti naše dugove?
Stanje dodatno pogoršava preveliko zaduženje država. Tko će vratiti divovske dugove ako je sve manje onih koji rade i plaćaju poreze? Demografski stručnjak Axel Börsch-Supan smatra da je vraćanje dugova moguće ako oni ne prelaze granicu iz Mastriškog ugovora, to jest ako ukupni dug ne prelazi 60 posto jednogodišnjeg ukupnog društvenog proizvoda. „Ali, ako on iznosi 100 posto ili čak 120 posto, vraćanje je upitno.“
No, možda stanje ipak nije tako zabrinjavajuće – unatoč dužničkoj krizi i smanjenju broja stanovnika. Primjer Irske pokazuje da rast krize ne znači nužno smanjenje broja djece. U Grčkoj, Italiji ili Španjolskoj broj djece je oko 1,5 dijete po ženi, ali i tamo žene dobivaju više djece nego prije deset godina.
Autor: Daphne Grathwohl / Anto Janković
Odg. ur.: S. Matić