Kosovo: šest godina čekanja na bolji život

Dragan Simić iz Zvečana svjestan je situacije nakon proglašenja neovisnosti prije šest godina, pogotovo nakon Briselskog sporazuma o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda. Ali, za njega je sjever Kosova "i dalje sastavni dio Srbije i tako će i ostati“. Iako je službena Priština obećala mnogo toga, on, kaže, ne vidi da je vlada Kosova nešto konkretno učinila na poboljšanju životnog standarda njegovih sunarodnjaka sjeverno od Ibra. Ipak, Simić ne isključuje mogućnost da "neke interesne skupine imaju koristi od ulaganja u srpske sredine, ali obični građani sigurno ne“.

Kosovski dokumenti sve nužniji

"Vidimo da niču neke nove zgrade, pa i sportske dvorane na sjeveru. Možda su izgrađene sredstvima vlada u Prištini i Beogradu. Ali proizvodnih pogona nema. Nema posla. Poznata je priča o dvostrukim plaćama i da vlada Kosova financira i zdravstvo i prosvjetu pa bi možda najbolje bilo da postoji jedinstveni sustav plaćanja. One koji ne rade da financira Priština, a one koji rade Beograd“, kaže Simić, dodajući da su, i pored jasnog stava o bojkotu kosovskih dokumenata, ljudima oni "iz dana u dan sve nužniji“.

Selim Selimi iz Prištine ne skriva da je prije šest godina očekivao bolji život. Sada je prilično razočaran u neke predstavnike kosovskih institucija. Kaže da je korupcija iz dana u dan sve veća, nepotizam također. Narod živi sve teže. Zato ga ne iznenađuje što svakog dana raste broj njegovih sunarodnjaka koji po svaku cijenu žele otići u neku od zapadnoeuropskih zemalja. Selimi predviđa da će stanovnici Kosova i dalje čekati pred veleposlanstvima za vize kako bi negdje otputovali i za to također okrivljuje vladu Kosova.

Selimi ima i svoje mišljenje o Srbima i o tome zašto se oni nisu vratili u većem broju: "Srba ovdje nema puno. Zna se što su oni napravili na Kosovu i skoro na cijelom Balkanu. Zato ne očekujem bolje odnose s njima. Mislim da su fer – znaju kakvo su zlo napravili, pa se i ne vraćaju. Ako dođu, sagrade im kuće, oni ih prodaju, dobiju veliki novac od kosovskih Albanaca i ponovo se, puni novaca, vraćaju u Srbiju“, kaže Selimi.

Kosovo dobiva državne konture

Po Ismailu Ramoviću iz Prizrena, Kosovo je u prethodnih šest godina napravilo "veliki pozitivni iskorak i dobiva sve konture državnosti“. Po Ramoviću, napravljen je veliki korak u normalizaciji odnosa sa Srbijom, a, kako naglašava, to će omogućiti Kosovu da ide naprijed.

"U skladu sa svojim kompetencijama, vlada Kosova radi puno toga da poboljša život Bošnjaka, kao i ostalih ovdašnjih zajednica. Međutim, bojim se da nacionalne zajednice ne čine dovoljno na poboljšanju vlastitog života u mjestima gdje žive. Naš zajednički problem je neka vrsta geta u kojem živimo, ne šest, nego 14 godina nakon završetka rata. Ja skoro nigdje ne putujem jer moji kosovski dokumenti nisu relevantni za odlazak izvan ovih prostora. Tantalove su muke da se ode izvan Kosova zbog ogromne dokumentacije koju trebaš pribaviti i guraš se i po nekoliko puta po veleposlanstvima“, kaže taj profesor bosanskog jezika.

Sjever – kosovsko bure baruta

Sva tri sugovornika imaju različita mišljenja o tome mogu li napetosti eventualno izazvati neke nove sukobe na Kosovu.

"Južno od Ibra ne može doći do takvih napetosti koje bi izazvale nerede jer su se Srbi u tom dijelu Kosova integrirali u sustav Prištine. Izišli su na izbore, imaju svoja rukovodstva i praktično su priznali realnost. Na sjeveru i dalje ima tih turbulencija. Izašli smo na izbore, a da mnogi nisu znali da ih je organizirala Priština. Sjever je, po meni, kosovsko bure baruta. Srbi neće odustati od toga da ih hrani Srbija i da budu dio nje. Ipak, ne odlučujemo mi o tome. Tu su pregovarački timovi i, normalno, ono što na kraju kaže Zapad – to je završena priča", kaže Simić.

"Oni koji su ovdje izazvali sukob, možda razmišljaju da sukobima rješavaju probleme. To je davno prošlo vrijeme i oni moraju shvatiti da se sve rješava dijalogom. Nakon svakog rata, mora se sjesti i razgovarati", smatra Selimi.

Bolja i učinkovitija administracija, borba protiv korupcije i nepotizma, bolji životni i uvjeti školovanja, veći standard, ukidanje viza i sloboda kretanja – samo su dio zajedničkih želja naših sugovornika do idućeg 17. veljače i nove godišnjice neovisnosti. Selimi naglasak stavlja na gospodarski razvoj: "Kosovo mora razvijati gospodarstvo, a u okviru toga posebno poljoprivredu. Mora graditi budućnost svojim, a ne tuđim snagama. To je moguće ostvariti bilateralnim odnosima s razvijenim zemljama. Kada bismo ekonomski ojačali – bolje bismo živjeli. Ostvarili bismo nakon toga mnoge pogodnosti, između ostalog tada bi nam ukinuli i vize. Ovako siromašnim i korumpiranim – još dugo nam ih neće ukinuti."