Na Kosovu sve manje potpore dijalogu sa Srbijom

Pristupni pregovori Europske unije i Srbije počinju 21. siječnja neobičnom temom: poglavlje 35, pod nazivom "Razno". No iza toga se skriva jedna od najvažnijih tema za Beograd: odnos prema Kosovu. Namjera europske diplomacije je da Srbija usporedo s predstojećim reformama nastavi i proces dijaloga i normalizacije odnosa s Kosovom.

Već 27. siječnja u Bruxellesu će biti održan 21. krug razgovora kosovskog premijera Hashima Thacija i njegovog srbijanskog kolege Ivice Dačića. No mnogi već unaprijed predviđaju slabe šanse za dogovor. U rujnu ove godine na Kosovu se trebaju održati parlamentarni izbori. Thacijeva Demokratska stranka Kosova (DSK) je, doduše, dobila većinu glasova na prošlogodišnjim lokalnim izborima, ali je izgubila znatan broj glasova u gradovima. U toj stranci postoje i veliki interni sukobi. Mnogi tvrde da su ustupci Srbiji jedan od najvažnijih razloga za gubitak povjerenja birača.

Kome koristi dijalog?

"Dijalog ide u pogrešnom smjeru i šteti Kosovu", ocijenio je početkom godine Savez za budućnost Kosova (AAK). Mada je u oporbi, ova stranka bivšeg premijera Ramusha Haradinaja podržava vladin dijalog sa Srbijom. Vlada je u međuvremenu izgubila parlamentarnu većinu oko pitanja pregovora s Beogradom.

Unatoč tome, vlada i dalje potiče proces normalizacije odnosa sa susjedima, pa tako i sa Srbijom, kaže za Deutsche Welle Kadri Veseli, potpredsjednik DSK-a: "Dijalog i komunikacija spadaju u najvažnije europske standarde. Mi ćemo nastaviti dijalog sa Srbijom jer naša stranka zastupa nacionalnu odgovornost i ne dopušta da na nju utječu dnevni politički interesi."

Povijesni sporazum?

17. travnja 2013. Thaci i Dačić (naslovna fotografija) potpisali su tzv. "povijesni" sporazum o normalizaciji odnosa njihovih dviju država. Među ostalim, dogovorene su zajedničke granične kontrole, sudjelovanje Srba na kosovskim lokalnim izborima te osnivanje saveza općina u kojima pretežito živi srpska manjina. No upravo se taj savez različito interpretira. Srpski nacionalisti u njemu vide korak do punog samoodređenja, pa sve do kasnije moguće podjele Kosova i pridruživanja njihovog dijela Srbiji. Vlada u Prištini vidi pak sudjelovanje Srba na lokalnim izborima kao korak prema integraciji sjevera zemlje.

Te različite interpretacije dovele su do toga da je Krstimir Pantić, izabrani gradonačelnik novoosnovane općine Sjeverna Mitrovica, u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice odbio potpisati izjavu o imenovanju jer je na njoj bio otisnut državni grb Kosova. Ti izbori ionako su sporni jer ih je većina Srba bojkotirala. 3. studenoga 2013. srpski nacionalisti su nasilno prekinuli izbore, pa je glasovanje ponovljeno dva tjedna kasnije. A sada će Srbi u Sjevernoj Mitrovici morati ponovo na izbore za novog gradonačelnika.

Ubojstvo je pogoršalo stanje

Situacija na sjeveru Kosova dodatno se zaoštrila kada su u četvrtak (16.1.2014.) nepoznate osobe ubile srpskog političara Dimitrija Janićijevića pred vratima njegove kuće u Kosovskoj Mitrovici. On je kao kandidat Samostalne liberalne stranke (SLS) bio izabran za vijećnika u lokalnoj skupštini. To je jedina stranka koja je zastupljena u središnjoj vladi pa zato srpski nacionalisti prilično kritički gledaju na nju. To su ubojstvo osudile i vlade u Beogradu i Prištini, kao i Europska unija te su zatražili što brže razjašnjavanje tog ubojstva.

Poboljšanje situacije moguće je samo dijalogom i kompromisima između Prištine i Beograda, kažu analitičari i izražavaju nadu da će razgovori biti nastavljeni. No budući da se ove godine na Kosovu, a možda i u Srbiji održavaju parlamentarni izbori, sve je manje prostora za ustupke, kaže politički analitičar Naim Rashiti. I Bekim Qollaku, savjetnik kosovskog premijera, smatra da će zbog predstojećih izbora "patiti i dijalog", ali ističe da "provedba sporazuma mora biti nastavljena".