Komentar: Papa kao dušebrižnik i kritičar

Papa Franjo je tijekom svog petodnevnog posjeta Južnoj Koreji ponovo imao dvostruku ulogu. Kao suosjećajan dušebrižnik blizak je očajnima, ljudima bez utjehe i nade. A kao socijalno kritična osoba suprotstavlja se političkim sustavima koji podređuju čovjeka ekonomiji i materijalnoj dobiti. Za ta oba naglaska tijekom posjeta slobodnom dijelu Koreje bilo je dovoljno povoda.

Papa je od 5,5 milijuna kršćana u Južnoj Koreji izričito zatražio veći društveni angažman. Neobično je što tamošnja Crkva već desetljećima bilježi rast broja vjernika. Neki te brojke koriste kako bi dokazali vjerski zamor u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj i Europi ili za prognoziranje njezinog odumiranja. Rim je tu trezveniji: na vatikanskim internetskim stranicama nalazi se primjedba da u Južnoj Koreji broj vjernika, doduše, raste, ali da ondje nedjeljni odlazak na misu gubi na važnosti.

Poruke za cijelu Aziju

Franjo ovih dana nije kao gost boravio samo u Južnoj Koreji, posjetio je i Aziju. On je pozvao na jamčenje vjerske slobode i približavanje Kinu, Vijetnam i Sjevernu Koreju - zemlje u kojima se kršćane više ili manje sustavno progoni i koje nemaju diplomatske odnose sa Svetom stolicom. Već u doba Benedikta XVI. vatikanska se diplomacija strpljivo i diskretno trudila oko intenzivnijeg dijaloga s Narodnom Republikom Kinom. Franjo je samo nastavio te diplomatske napore.

Za Katoličku crkvu je gospodarski prosperitetan Daleki istok, kojeg su pape predugo zaobilazile na svojim putovanjima, prespektivna regija. Moguće je i da Papa iz Argentine ondje vidi pojedine paralele s kontinentom s kojeg potječe. Jorge Mario Bergoglio desetljećima je doživljavao Latinsku Ameriku diktatura i vojnih diktatura, a i velikih socijalnih nepravdi. Pojedine stvari u Aziji mogle su ga na to podsjetiti.

Tako se u Južnoj Koreji usredotočio na perspektivu gubitnika - kako u političkom tako i u gospodarskom sustavu. Govorio je o "neljudskim ekonomskim modelima" koji osiromašuju i izoliraju ljude. Ne, Franjo sigurno nije komunist. Ali on podsjeća vodeće industrijske države na to da je gospodarstvo tu zbog ljudi, a ne obratno. U jednoj zemlji, koja pridaje veću važnost gospodarskom uspjehu nego društvenom održavanju obitelji, u to spada i odricanje od materijalizma i odbijanje duha neograničene konkurentnosti.

Planovi za nova putovanja

Pogled na plan Papinih putovanja pokazuje jasnu liniju: za pet mjeseci on će ponovo posjetiti Aziju. To njegovo dosad najdulje putovanje vodi ga na Filipine i Šri Lanku. A i u regije koje su opustošene tsunamijem 2004. godine. No prije svega u zemlje s velikim siromaštvom. Gotovo demonstrativna dušebrižnička blizina s ljudima na rubu društva kao i proročanski oštra kritika onih koji imaju koristi od gospodarskog sustava, kojeg Franjo označava kao "neljudski" - to je lice Franjine crkve.

Rimski plan putovanja nije posve zanemario ni Europu. No i taj plan se uklapa u cijelovitu sliku: sredinom rujna Papa odlazi u jednodnevni posjet Albaniji, siromašnoj europskoj zemlji. Papa će i tamo sigurno pristupiti ljudima prije kao suosjećajni svećenik nego kao daleki crveni poglavar. No njegove će se riječi odnositi i na bogatu Europu - a možda će i odjeknuti. Kao uostalom i ona pitanja crkvenih reformi koja dominiraju svakom raspravom o Katoličkoj crkvi u Njemačkoj, ali koja na njegovim nastupima izvan Europe ne igraju veliku ulogu.

Već danas se s napetošću može iščekivati rujan 2015. godine, kada će Franjo posjetiti SAD. U dijelovima tamošnjeg političkog sustava već odavno se pozornost za jednog Papu koji dolazi s Juga počela pretvarati u iritaciju. A Papa Franjo u Washingtonu i New Yorku sigurno neće naći manje odlučne riječi od onih koje je uputio u Seoulu ili Daejeonu.