1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Assange je i dalje u opasnosti

20. studenoga 2019

Švedska je obustavila istragu protiv Juliana Assangea. Unatoč tome je upitno hoće li utemeljitelj Wikileaksa ikada izaći na slobodu. Jer Sjedinjene Države žele da njegov slučaj postane primjer.

https://p.dw.com/p/3TNeF
Prosvjednici u Londonu traže puštanje Assangea na slobodu
Foto: Reuters/H. McKay

Devet dugih godina su trajale pripreme švedskog Državnog odvjetništva za početak istražnog procesa protiv Juliana Assangea. Sada je ono ustanovilo da postojeći dokazi nisu dovoljni za podizanje optužnice. To bi trebala biti dobra vijest za nagrađivanog utemeljitelja WikiLeaksa, koji je ove optužbe uvijek odbacivao. Ali baš i nije. Jer ta odluka švedskog Državnog odvjetništva neće za sada ništa promijeniti na situaciji u kojoj se nalazi 48-godišnji Australac: Assange ostaje u zatvoru, izoliran u svojoj ćeliji u strogo čuvanom zatvoru Belmarsh pored Londona. Sada se sve vrti oko onoga što je ovaj publicist s dobrim razlogom htio sve ove godine izbjeći i zbog čega je pristao na sedam godina azila u skučenom prostoru ekvadorskog veleposlanstva - radi se o mogućem izručenju Assangea SAD-u.

Prljava istina i "čisti" ratovi

Tamo je Grand Jury koji je tajno zasijedao sastavio 18 točaka optužnice. Assangea se tereti za kovanje zavjere s bivšom američkom vojnikinjom Chelsea Manning s ciljem krađe i odavanja američkih državnih tajni, točnije, objave stotine tisuća dokumenata o američkim vojnim akcijama u Iraku i Afganistanu, strogo povjerljivih diplomatskih depeša.

Ovi dokumenti su promijenili sliku američkih vojnih intervencija u svijetu. Deseci tisuća civilnih žrtava koji su poginuli u tim ratovima su odjednom postali vidljivi, kao i mučenja i ratni zločini. Ratovi koje su vodili Amerikanci nisu bili tako "čisti" kako su sugerirale slike o klinički preciznim napadima koje su objavljivali stručnjaci za PR. Oni su bili prljavi i brutalni - kao i svaki rat. Objavljene činjenice su bile bolne. Brižljivo njegovana slika dobročiniteljske velesile SAD-a se počela raspadati. Moglo bi se reći da je to bilo dobro, investigativno novinarstvo. Onakvo kakvo funkcionirajuće demokracije trebaju ako će dobro informirani građani od onih koji vode zemlju tražiti da im polažu račune. Onakvo kakvo građani trebaju ako će oni biti ti koji imaju vlast u državi.

Ali Washington je sanjao o osveti - i to nije krio. Obamin potpredsjednik Joe Biden je Assangea nazivao "high-tech teroristom". Bivši glasnogovornik Zastupničkog doma SAD-a Newt Gingrich je rekao kako bi pokretač WikiLeaksa trebao biti tretiran kao "neprijateljski borac". Komentator Bob Beckel je tv-kanalu Fox News čak predložio da se Assangea ubije. A ministar vanjskih posla Mike Pompeo je 2017. WikiLeaks nazvao "nedržavnom, neprijateljskom tajnom službom".

Korektno suđenje Assangeu se ne može očekivati

Ovakva retorika ne daje naslutiti fer proces. Assangeu prijeti kazna od 175 godina zatvora. Kako američke institucije postupaju u ovakvim slučajevima pokazuje primjer "zviždačice" Chelsea Manning. Ona je već provela sedam godina u zatvoru zbog odavanja državnih tajni WikiLeaksu, dok je bivši predsjednik Obama nije na kraju svog mandata pomilovao. Sada ponovno sjedi u zatvoru, već preko 150 dana, jer odbija dati iskaz protiv Assangea pred Grand Juryjem.

Autor komentara Matthias von Hein
Autor komentara Matthias von Hein

Britansko-američki sporazum o izručivanju iz 2007. isključivo zabranjuje izručenja u politički motiviranim slučajevima. Može li netko imati imalo sumnje da je ovo jedan takav, politički motivirani slučaj? No unatoč tome u njemu još sudjeluju obje strane kršeći tako očigledno prava Assangea. To se već čini zatvorskim uvjetima u kojima se on drži zatočen. Posebni izvjestitelj UN-a za mučenja Nils Melzer posjetio je Assangea prošloga ljeta u zatvoru i u svom izvještaju napisao kako su ti uvjeti "fundamentalno nehumani" i kako Assange "pokazuje sve simptome čovjeka koji je izložen psihičkom mučenju".

To se nastavlja s ometanjem rada njegove obrane. Ona je uzalud tražila više vremena da se pripremi za proces koji će početi 25. veljače, vremena koje joj je trebalo jer je imala vrlo ograničeni pristup svom branjeniku. I zato što je Assange izgubio svoje dokumente kada mu je Ekvador ukinuo azil u svom veleposlanstvu u travnju ove godine. Ekvadorska vlada je tako predala sav posjed pokretača WikiLeaksa američkim vlastima.

Kriminalizacija istraživačkog novinarstva

K tome je još i Assange za vrijeme svog boravka u tom veleposlanstvu 24 sata dnevno bio špijuniran. Čak su i razgovori s njegovim odvjetnicima bili snimani tajnim kamerama i mikrofonima. I te snimke bi odmah završile na stolu djelatnika američkih institucija. Samo ta okolnost bi u bilo kojem normalnom procesu bila dovoljna da se postupak izručenja obustavi. Ali ovdje ništa nije normalno. Jedna velesila želi da kazna Assangeu bude primjer koji će zastrašiti sve potencijalne "zviždače" i njihove pomagače. WikiLeaks je samo objavio dokumente, a veliki međunarodni mediji su mu pomogli. Ovdje bi novinarstvo trebalo biti kriminalizirano. "Zviždač" Edward Snowden je to lijepo rezimirao: ako se otkrivanje zločina tretira kao zločin, onda nama (ili: su na vlasti) vladaju zločinci.