Pet godina na 20 kvadrata "slobode"

Burna zbivanja koja su dovela do toga da se 19. lipnja 2012. Julian Assange potraži spas u veleposlanstvu Ekvadora su zapravo već povijest. Čak je i američki vojnik Chelsea Manning koji mu je dostavio snimke i dokumente o zločinima američke vojske u njihovim akcijama u Iraku i Afganistanu već prijevremeno pušten na slobodu (Novi život za "zviždača iz Iraka"), a i Švedska je obustavila postupak u optužbi Assangea za silovanje.

Glavni čovjek Wikileaksa preko kojeg je objavljeno na tisuće dokumenata neugodnih za mnoge vlade svijeta među kojima je i otkriće da je NSA prisluškivala njemačku kancelarku Angelu Merkel je imao dobrih razloga strahovati od srdžbe američkih službi i tamošnjeg pravosuđa. Zato i jest prije točno pet godina od Ekvadora zatražio azil i od onda živi u dvadesetak četvornih metara preuređenog ureda u veleposlanstvu te zemlje u Londonu.

Jedino društvo mu je jedna mačka, a najvažniji pribor smatra lampom koja daje dojam dnevnog svjetla. Veleposlanstvo nema vrta, tuš i kupaonica su tek privremeno sklepani da ih može koristiti. 45-godišnji Assange održava vezu sa svijetom telefonom i svojim računalom, a jelo daje da mu isporučuju iz jednog pub-a.

Zašto ga Britanci doista žele uhititi?

Švedska je koncem svibnja obustavila postupak protiv Assangea, ali mu ipak prijeti uhićenje čim kroči nogom iz veleposlanstva. To je objavila britanska policija, obrazlažući to tvrdnjom kako je ovaj Australac "prekršio odredbe uvjetnog držanja na slobodi". Tako je Assange naravno pozdravio odluku Švedske kao "važnu pobjedu i za mene i za načela ljudskih prava Ujedinjenih naroda", ali se i žali kako je sada tu "skoro pet godina u veleposlanstvu bez sunčevog svjetla".

Sa balkona veleposlanstva je svojim sljedbenicima poručio i kako "tek sada počinje pravi rat", ali njega će Assange i dalje voditi iza četiri zida kamo se sam smjestio. A tamo mu je sve lošije, kažu njegovi najbliži. Već prošle veljače se njegova majka požalila australskoj postaji ABC kako njen sin ima problema sa srcem, kroničnu upalu pluća i teške bolove u ramenima. Ali on i dalje ostaje u bivšem uredu, sa mačkom, računalom i trakom za trčanje.

I ugledni pravni stručnjaci smatraju "upitnim" zašto bi ga britansko pravosuđe htjelo uhititi zbog kršenja odredbi o uvjetnom držanju na slobodi. Nikolaos Gazeas, stručnjak za međunarodno pravo nam objašnjava da težina takvog prekršaja pada ispod ruba kaznenog postupka. A obzirom na ekstremnu situaciju u kojoj Assange živi sada već pet godina, uhidbeni nalog nije primjeren niti kazni, niti tom optuženiku.

Amerikancima je "prioritet", povjerenje se topi...

Da li se onda tu doista radi o tome da Britanci žele uhititi Assangea samo zato da bi ga izručili Sjedinjenim Američkim Državama? Više američkih medija je doista javljalo kako tamošnje državno odvjetništvo doista priprema tužbu protiv Assangea i drugih suradnika Wikileaksa u kojima ih se optužuje za zavjeru, krađu posjeda američke vlade i špijunažu. Doduše iz američkog ministarstva pravosuđa to nije potvrđeno, ali nije niti demantirano. Ministar Jeff Session je sam objavio da je uhićenje osnivača Wikileaksa i borba protiv objavljivanja državnih tajni "prioritet" nove američke vlade.

Dakle ne izgleda dobro za Assangea. I njegov ugled kao borca za slobodu mišljenja je proteklih godina preživio udarce nakon što ga se optužuje kako je surađivao sa Rusijom. Isto tako je podiglo golemu prašinu kada je Wikileaks objavio elektroničku poštu vodećih američkih demokrata prema kojima su oni protiv kandidature lijevo orijentiranog Bernieja Sandersa, a za Hillary Clinton, koja je kasnije postala kandidatkinja stranke.

Lenin mu nije naklonjen...

Assangea se optužuje i da je htio utjecati i na izbor predsjednika Francuske. U veljači ove godine je Assange najavio ruskom listu Izvestija kako namjerava objaviti kompromitirajuće informacije o današnjem predsjedniku Emmanuelu Macronu. Nekakva otkrića se nikada nisu pojavila, ali čitav niz medija u Rusiji su prenosili tu vijest kao da je posve jasno kako Macron ima mnoštvo "prljavog veša" kojeg ne želi otkriti.

Podrška Assangeu polako nestaje čak i u Ekvadoru. Nedavno ga je i novi predsjednik te zemlje Lenin Moreno nazvao "hakerom" što i on i njegova zemlja ne žele podržavati. Još za vrijeme predizborne kampanje je Moreno upozorio Assangea neka niti ne pomišlja umiješati se u politiku te južnoameričke zemlje. No ipak: predsjednik Ekvadora ne želi ići tako daleko da mu otkaže azil. Njegova zemlja će mu i dalje pružati utočište u veleposlanstvu Londona, izjavio je Moreno.