Kome će se bojkot izbora u BiH obiti o glavu?

U zadnjem pokušaju da se približe stavovi propala je i zadnja mogućnost izmjene Izbornog zakona u ovom formatu. Iako su nakon trećeg dana pregovora, pod američko-europskim patronatom stavovi bili približeni, dogovor u predvečerje raspisivanja izbora, je propao.

„Po meni apsolutno nema nikakvih uvjeta da se izbori organiziraju, zbog neprovođenja presuda suda u Strasbourgu“, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, nakon što su pregovori propali.

„Žao mi je, najviše je izgubila Bosna i Hercegovina. Mislim da je u startu bio cilj da se ništa ne dogovorimo, od nekih strana. Ja ovo doživljavam brutalnim udarom na BiH zbog aktualne političke situacije“, zaključio je Čović.

"Ne provocirati Hrvate"

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kaže da je šansa za bojkot izbora, mala, skoro nikakva, ali da se Hrvati u ovom trenutku ne bi trebali provocirati.

"Mislim da je šansa mala da ih bojkotira. Šansa da ih spriječi, da uđe u jednu destrukciju kako bi ih onemogućio je nikakva. Siguran sam da se neće upustiti u to da spriječi izbore. Razmišljat će o bojkotu, a zatim će izaći na izbore i možda ako bude nezadovoljan rezultatom – ako bi se recimo, Bošnjaci i neke ljevičarske stranke ujedinile pa mu uzele trećinu Hrvatskog kluba poslanika – vjerojatno bi tada odlučio bojkotirati formiranje vlasti. Što mi ne bismo trebali uraditi, ni na bilo koji način dalje provocirati Hrvate”, rekao je Izetbegović za Federalnu tv, komentirajući Čovićevu najavu bojkota.

Dogovora nije bilo oko izbora delegata u Dom naroda Federacije, kojim bi se ovaj dom, kako tvrde neki, sveo na Vijeće naroda u RS, koji ima značajno manja ovlaštenja. Stranci se povlače iz pregovora i sada je sve na domaćim političarima, poruka je međunarodnih predstavnika. Međutim, bojkot izbora poručuju, nije dobra opcija. Pozivaju da se o tom potezu dobro razmisli.

Američko upozorenje

„Razočarani smo da ove stranke nisu mogle poduzeti osnovne korake da provedu reforme, da se uspostavi funkcionalna vlast. Mi smo uradili sve što smo mogli. Sada je na liderima u BiH da fokusiraju svoje vrijeme i ideje na postizanju kompromisa", rekao je američki ambasador u BiH, Michael Murphy, koji je bio jedan od medijatora pregovora, napominjući da nije bilo političke hrabrosti da se postigne dogovor.

„Ako neka stranka želi bojkotirati izbore, ja ću vam reći da to nije pametno. To bi bila greška“, poruka je američkog diplomata.

“Bojim se da smo propustili zadnju šansu, a to radimo već deset godina, da napravimo jedan stabilan odnos“, poručuje Fahrudin Radončić, prvi čovjek oporbenog SBB-a, bloka kojem bojkot izbornog procesa nikako ne odgovara. Ne odgovara ni oporbi u Republici Srpskoj, koja poručuje da je najavama blokade izbora samo nastavljena politika vladajuće tri stranke, kako bi i dalje ostali na vlasti. Njima, tvrde, izbori ništa ne znače.

Oporba „na aparatima"

„Izjave koje smo čuli nakon propasti pregovora političkih stranaka iz Federacije BiH, koje dovode u pitanje redovno održavanje općih izbora u BiH, su veoma opasne i potpuno neprihvatljive“, smatra Igor Crnadak (PDP), pozivajući sve stranke u Federaciji da sačuvaju hladnu glavu i ne ugrožavaju osnovni temelj demokracije.

„Nasilno oduzimanje prava narodu da bira svoju vlast moglo bi imati nesagledive političke i sigurnosne posljedice u BiH, jer se u tom slučaju otvaraju vrata za razne scenarije koji mogu voditi i do političkih protesta i nemira“, ističe Crnadak.

Nakon sastanka lideri stranaka iz Federacije, posebno oporbe, bili su jedinstveni u stavu da je nakon ovih pregovora jedini pobjednik Milorad Dodik (SNSD). A više je razloga za to. Prvo, da je dogovor bio postignut o elektorskom modelu izbora u Federaciji, u RS-u bi se i dalje član Predsjedništva birao direktno, kao i do sada. Drugo, propast pregovora je samo dala potvrdu Dodikovoj politici, da problem BiH nije u RS-u već u političkim odnosima u Federaciji.

„Također, važna poruka domaćim političkim akterima, ali i međunarodnim posrednicima da je jedini pravi dogovor u BiH onaj koji se postigne samostalno od onih koji imaju izborni legitimitet. Pitanje je kako bi i ovi pregovori završili da jedna strana, mislim na muslimansku, i mislim konkretno na Bakira Izetbegovića, nije uporno računala upravo na vanjske aktere", rekao je Dodik, komentirajući propast pregovora.

Odličan tajming

Analitičari također upozoravaju da je ovo odlična prilika da Dodik cijelu priču odgovornosti za probleme u zemlji i političku blokadu prebaci na teren Federacije i tamošnjih političara, posebno SDA. U takvim uvjetima stvorio je odstupnicu za politiku koju vodi. U savezu s Draganom Čovićem.

„Definitivno je između Milorada Dodika i Dragana Čovića čvrsto savezništvo i mnoge poteze vuku sinkronizirano. Tako im trn u oku u vezi s izbornim procesom predstavlja i Centralna izborna komisija, pa je već na djelu tih bojkot listopadskih izbora", kaže analitičarka Tanja Topić, koja je mišljenja da bi im se takva politika mogla obiti o glavu.

„Njihov manevarski prostor za uslovljavanja je znatno sužen. Čuli smo i vrlo jasne poruke, prije svih od ambasadora SAD-a, da će izbora biti i ako ne postoji suglasnost oko reforme izbornog zakona. Pitanje je kome bi se bojkot mogao razbiti o glavu“, kaže Topić.

U takvim uvjetima dio analitičara smatra da međunarodna zajednica samo čeka pogrešan potez koji bi naštetio funkcioniranju BiH i daljnjoj razgradnji, posebno u svjetlu svjetske krize i rata u Ukrajini. Zbog toga ni Bruxelles ne dovodi u pitanje održavanje izbora.

Ključno da se održe izbori

„Ovo zaista predstavlja jedan veliki gubitak, propuštenu priliku domaćih političara da riješe dugotrajna pitanja koja su davno trebala biti riješena. Mi kao medijatori u procesu možemo samo izraziti žaljenje sa svoje strane. Također, smatramo da je u ovakvim okolnostima, s ovakvim dešavanjima na europskom tlu, ovakvim geopolitičkim promjenama, bila prava spremnost da se iskaže za kompromis i spremnost za postizanje konsenzusa. Nažalost, izostala je ta spremnost. Iscrpili smo sve mogućnosti. Sada je ključno da se održe izbori u BiH“, poručila je nakon okončanja posljednje runde pregovora Angelina Eichhorst iz europske Službe za vanjske poslove, i uz Ameriku, predstavnica EU-a u pregovorima.