Sva lica Milorada Dodika
13. ožujka 2022
Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji zadnjih 30 godina također balansira na Balkanu.
"BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj”, nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.
Na sceni i pored radikalnih zaokreta
Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na “tenkovima NATO-a”, prihvaćajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.
To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke, Annaleni Baerbock, ulazak BiH u EU.
„Mislim da imamo neku suglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti”, rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomacije, navodeći kako secesija Republike Srpske nikada nije bila opcija. Naprotiv.
„Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju”, rekao je Dodik.
Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomacije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.
Opčinjena je i laže
„Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Europi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku", rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.
„Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima", rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH - uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.
Strukturalni dijalog i referendumi 4.0
Ozbiljne prijetnje referendumom u RS počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, "Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH”.
Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba.
"Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati što je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja”, rekao je Dodik tada.
Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, doputovala je u Banja Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.
"Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan”, rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.
Prelazak crvene linije
U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Charlesa Englisha Washingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.
"Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika”, navodi se u jednoj od depeša Englisha iz 2009. godine.
I za Dodika je s njegove točke gledišta "crvena linija" prijeđena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Kaznenog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više „nema povratka".
"Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati”, rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Inzka.
Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomacije, da ubrza kandidatski status BiH.
Nikada objavljeni
Jedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. siječnja kao Dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.
Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Europskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu