Koliko šerijata može podnijeti Europa?

Otvarajući raspravu o temi "Koliko šerijata može podnijeti Europa?", predavači konferencije u Beču najprije su konstatirali sve učestalije prijedloge da se dijelovi šerijatskog prava, oni koji se tiču privatnog i građanskog prava, integriraju u pravne sustave zemalja zapadne Europe. Ti prijedlozi, navedeno je u bečkoj Diplomatskoj akademiji, dolaze kako od političara tako i od znanstvenika koji se bave islamom i njegovom integracijom u ovim zemljama. Svi sudionici konferencije složili su se također da je rasprava o ovoj temi neminovna, s obzirom na sve veći broj muslimana u Europi te s obzirom na činjenicu da mnogi od njih žele živjeti u skladu s onim što nalaže šerijatsko pravo. Njima je to poželjno i omogućiti jer s jedne strane na to imaju pravo, a s druge jer bi to pospješilo njihovu integraciju u zemljama u kojima danas žive.

Šerijat i žena

Njemačka sociologinja Necla Kelek na konferenciji se bavila temom "Šerijat i žena". Ona je navela da se u Njemačkoj učenicima i učenicama u javnim školama dozvolilo nošenje vjerskih obilježja, odnosno oblačenje u skladu s njihovom religijom. "Nošenje marame, i to je bilo ono što je u raznim raspravama izazivalo najviše kontroverzi, ne smije biti zabranjeno nikakvim posebnim dogovorima, bilo s roditeljima ili s nekim drugim", rekla je Kelek.

Prema njezinom mišljenju je kritično to da se u islamu, kako je rekla, ne zna zapravo tko postavlja određene šerijatske norme i tko ih definira. Različita tumačenja, rekla je Kelek, mogu dovesti i do normi koje se kose s ustavima zemalja zapadne Europe. Prema shvaćanju njemačkih pravnika, te norme, ostane li se na primjeru učenika i učenica, mogu definirati i njihovi roditelji. "Odluka nekih roditelja da svoje kćerke još kao maloljetne u školu šalju s maramom, po meni, međutim, nema nikakve veze s vjerskim slobodama. Jer tu odluku ne donose učenice, već njihovi roditelji. Njima se oduzima pravo na vlastitu odluku, a samo osobe koje se razvijaju bez tutorstva i oslobođene vjerskih pravila, mogu postati odgovorni članovi građanskog društva", zaključila je Kelek. Shodno tome, u interesu osoba kojima se nanosi šteta, a za koju se opravdanje traži u šerijatu, država mora biti ta koja ima ovlasti za kontrolu određenih normi.

Stvaranje paralenih pravnih sustava

Ovakvi slučajevi koji se tiču obiteljskog prava ujedno su i ono oko čega se u europskim društvima najčešće diskutira, ustvrdio je povjesničar Heiko Heinisch. Parcijalno uvođenje dijelova šerijata u europski pravni sustav po njemu bi značilo stvaranje paralenih pravnih sustava. Neki dijelovi vrijedili bi tada samo za određene skupine, što bi, kako je rekao, bilo opasno. "To se ne odnosi samo za šerijatsko pravo, to vrijedi za bilo koji drugi pravni sustav. Povijest je pokazala da posebna prava za određene skupine vode u njihovu izolaciju. To je za te skupine bilo često pogubno i povod za diskriminaciju, jer su zbog tih posebnih prava te skupine postale nepoželjne. Ne kaže li baš osnovni princip ljudskih prava da su svi ljudi jednaki pred zakonom", zapitao je Heinisch. On je zaključio da šerijatsko pravo za pojedinca može biti koristan vodič kroz život i da protiv toga nitko nema ništa, ukoliko se pri tome ne krši ustav.

"Šerijat nije suprotan ustavima"

No šerijatsko pravo i ne želi postati više od toga, pa je tako čudno zašto se o tome tako emocionalno raspravlja, rekao je u razgovoru za Deutsche Welle poglavar Islamske zajednice u BiH reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, također jedan od sudionika konferencije u Beču. "Nigdje u Europi se ne primjenjuje bilo koji kanonski ili vjerski zakon. Ne razumijem otkud tolika fobija. Šerijat je mnogo više od onoga na što se on pokušava svesti, a to su kamenovanja i slično. U šerijatskom pravu ne postoji ništa što se sukobljava s europskim ustavima, jer su svi europski ustavi zasnovani na pet osnovnih načela koje i šerijat zastupa. To su pravo na život, pravo na vjeru, pravo na slobodu, pravo na imovinu i pravo na čast. A cijela Europa je zasnovana na demokraciji. Ljudi biraju parlamente, oni donose zakone, a suci nisu kadije da provode bilo koji vjerski zakon. Šerijat je muslimanski pogled na svijet i vodič kroz život i ono što definira muslimanski identitet, bilo gdje na svijetu", zaključio je reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.