Bankarstvo po islamskim zakonima

Dosta s visokorizičnim financijskim poslovima, ovamo s novčarskim transakcijama koje imaju pravog smisla! To je parola koju bi, u doba europske finacijske krize, rado potpisali mnogi. A to je i temeljno načelo prve banke ustanovljene u skladu s islamskim pravilima, koju istanbulska banka Kuveyt Türk želi otvoriti u Njemačkoj.

Novčarski poslovi povezani s pravim vrijednostima

"Temeljno načelo neke islamske banke je da ona slijedi islamske smjernice i načela", objašnjava utemeljitelj i voditelj "Instituta za islamsko bankarstvo i finacije" (IFIBAF) Zaid el-Mogaddedi u intervjuu kojeg je za Deutsche Welle dao u Frankfurtu. Pri tomu je, između ostalog zabranjeno investiranje u igre na sreću, pornografiju ili trgovinu oružjem kao i u tvrtke u kojima se proizvodi svinjsko meso ili alkohol, kao i u prezadužena poduzeća. Ponudu financijskih usluga kontrolirat će posebno ustanovljeno etičko povjerenstvo koje će se isto tako baviti pitanjima špekulacija cijenom živežnih namirnica. Posebno bi financijske usluge neke islamske banke trebale biti snažnije povezane sa stvarnim stanjem u gospodarstvu i stvarnim ekonomijama, nego što su to konvencionalne banke. Temelj za to su šerijatsko pravo, te islamske norme i pravni sustav. Prema njima bi iza svake novčane transakcije trebao stajati i neki stvarni posao ili obavljena usluga. Visokorizični financijski poslovi tako su isključeni, baš kao i kamate kao forma čiste zarade od posudbe novca.

Bez kamata, ali s nadoplatama

Klijent neke islamske banke tako ne može dobiti kredit u klasičnom smislu. Umjesto toga, banka za svog klijenta izravno kupuje željeni objekt, nekretninu na primjer. Klijent potom banci vraća taj iznos u ratama, uz posebne nadoplate. "I u ´islamskom finaciranju´ isto postoje mehanizmi koji imitiraju kamate. Svejedno, to nije isto", objašnjava Martin Schulte, stručnjak za "islamsko bankarstvo" u Udruženju inozemnih banaka u Njemačkoj. Tako će i neka islamska banka na taj način ostvariti dobit, što se od nje i očekuje. No budući da je nekretninu sama kupila, ona sudjeluje i u riziku da bi na primjer vrijednost te nekretnine mogla pasti. Podjela dobitka i gubitka između banke i klijenta, koji se doživljavaju kao partneri koji surađuju, još je jedno temeljno načelo islamskih banaka. Tako i klijent dobiva posebne uplate, slične kamatama, na iznose koje drži na svom islamskom računu.

Da bi se razumio koncept neke islamske banke, mora se prvo razumjeti islamsko shvaćanje novca, kaže Martin Schulte: "Novac je neplodan, što znači da samim njegovim transakcijama gospodarski ne ostvarujem nikakvu dodanu vrijednost. To je medij za razmjenu koji sam nema nikakve gospodarske moći". Naravno može se isto tako i suprotno tumačiti, da je i privremeno prepuštanje novca samo po sebi usluga vrijedna naknade. Cijeli naš kreditni sustav temelji se baš na takvom razmišljanju, kaže Schulz: "Ali ako se upustite u islamsko tumačenje, tu se mogu razviti usluge koje gospodarski imaju smisla a koje, iz neke makroperspektive, dobro nadopunjuju konvencionalno bankarstvo." Upravo se sad u dužničkoj krizi u kojoj su se našle čitave države dobro vidi koliko kamate i kamate na kamate mogu dužnike dovesti u škripac.

Do sad bez uspješnog modela

U Velikoj Britaniji ima već jedna islamska banka, ali joj je njena matična kuća upravo ovih dana morala pružati podršku da se izvuče iz teškoća. Pojedine banke u SAD-u i Francuskoj već nude financijske usluge u skladu s islamskim zakonima, ali bez većeg uspjeha.

Islamski investicijski fondovi, koje je u svibnju 2012. predstavio institut za upravljanje kapitalom CIMB Principal i koji su prvi kao takvi registrirani kod njemačke ustanove za nadzor finacijskih usluga BaFina, još su u pokusnoj fazi. Jedno istraživanje njemačkog Instituta Stresemann, objavljeno u srpnju 2012. došlo je do zaključka da je "islamsko finaciranje" u europskim zemljama doživjelo neuspjeh budući da muslimanski klijenti, zbog svojih niskih primanja nisu imali dovoljno ulagačkog potencijala. A stručnjacima iz etičkog povjerenstva koji bi trebali nadgledati islamsko bankarstvo u ovom se istraživanju predbacuje da nisu dovoljno stručni te da zastupaju prerazličita stajališta.

Zaid el-Mogaddedi iz Instituta za islamsko bankarstvo i financije smatra da je uzrok dosadašnjih neuspjeha islamskih finacijskih proizvoda prije loša marketinška strategija te smatra da islamska banka Kuveyt Türk u Njemačkoj ima budućnost: "Odlučujuću će ulogu igrati to hoće li islamske banke ponuditi zanimljiv portfolio svojih proizvoda te dobar servis, odnosno hoće li uspjeti uspješno prenijeti poruku da ove banke nude zanimljivu alternativu kako muslimanima tako i nemuslimanima." I Martin Schulte smatra da na njemačkom tržištu ima mjesta za islamske banke te se zalaže za bolju kumunikacijsku strategiju Kuveyta Türka kao i drugih koje će uslijediti. Svejedno, ova će banka i na globalnom planu biti smatrana pionirom, jer islamske su novčarske ustanove i u muslimanskim zemljama novi fenomen. Većina muslimana i tamo još uvijek radije ide u konvencionalne banke.