Kineska tehnologija za rat Rusije protiv Ukrajine

Kineski predsjednik Xi Jinping i njegov ruski kolega Vladimir Putin demonstrirali su slogu na svom sastanku u Pekingu. I naglasili važnost partnerstva Moskve i Pekinga. Nakon sastanka Xi je kinesko-ruske odnose opisao kao „poticajne za mir“, dok je Putin govorio o „stabilizirajućem faktoru na međunarodnoj sceni“. Oni su potpisali zajedničku izjavu o produbljivanju „opsežnog strateškog partnerstva“, što je posebno važno za rusku vojnu industriju i vođenje rata u Ukrajini.

Kina je, prema navodima jedne nove američke studije, od 2023. godine najvažniji dobavljač mikroelektronike i alatnih strojeva za rusko naoružanje. Putin pokazuje da želi dalje oblikovati rusku industriju u ratnu ekonomiju.

Još krajem 2023. Njemačko društvo za vanjske odnose (DGAP) u analizi je izračunalo da je u najgorem scenariju NATO-u preostalo samo pet godina da zadrži svoj potencijal odvraćanja od mogućeg ruskog napada na neku zemlju NATO-a.

Autor studije Christian Mölling, voditelj Centra za sigurnost i obranu DGAP-a, sada je obnovio svoju analizu s pogledom na jačanje ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. “Putin živi još samo kroz ovaj rat”, rekao je Mölling u intervjuu za DW. "Potreban mu je rat jer je prizvao toliko duhova koji možda uopće ne mogu prihvatiti mir."

Konfrontacija s NATO-om?

Ponovno naoružavanje NATO-a stoga je izravno povezano s opskrbom oružjem 50 nacija, predvođenih SAD-om, koje podupiru Ukrajinu.

Američki think tank CSIS (Centar za strateške i internacionalne studije) zaključio je u studiji objavljenoj u travnju da "Putinove tekuće sveobuhvatne vojne reforme" u ratu protiv Ukrajine pokazuju "da se Rusija možda priprema za sukob s NATO-om u iduća dva desetljeća, uključujući i konvencionalni rat velikih razmjera."

CSIS, institut u Washingtonu, koji je prema izvještajima američkih medija blizak američkoj industriji oružja, po drugi put je istraživao od početka ruske invazije na Ukrajinu opskrbu ruske industrije oružja robom iz inozemstva i izbjegavanje zapadnih sankcija. Ovaj put pod naslovom: Stanje obrambene industrije Rusije nakon dvije godine rata.

Rusija uvozi elektroniku - zaobilazeći zapadne sankcije

Da bi to učinili, istraživači su analizirali javno dostupne podatke o kretanju robe u Rusiju - posebno u vezi s mikroelektronikom za rakete i klizne bombe. CSIS je promatrao i trgovinu tzv. CNC strojevima, odnosno strojevima za obradu metala, kojima se upravlja kompjutorski.

One se koriste za izradu topničkih granata i drugog streljiva. "Ruska obrambena industrija pronašla je načine da dobije ono što joj je potrebno za povećanje proizvodnje oružja", stoji u analizi CSIS-a.

"Kremlj se i dalje oslanja na inozemne komponente uvezene kroz složenu mrežu posrednika. To se pokazalo ključnim za opskrbu ruske vojske u Ukrajini", stoji u studiji.

U skladu s tim Kina je od proljeća 2023. postala najvažniji dobavljač Rusije: "Gotovo svi vodeći izvoznici mikroelektronike imaju sjedište u Kini i Hong Kongu, a jedna tvrtka ima sjedište u Turskoj", također se navodi u studiji.

Nagli porast kineskog uvoza u ožujku 2023.

Kineski izvoz mikroelektronike u Rusiju naglo je porastao u ožujku 2023. Tada je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi.

"Ruski uvoz CNC strojeva iz kineskih tvrtki - koji se koriste za proizvodnju preciznih dijelova za različite sustave naoružanja od streljiva do aviona - također je naglo porastao u mjesecima nakon sastanka Xija i Putina u ožujku 2023.", navodi CSIS.

U nekoliko grafikona institut pokazuje da su između ožujka i srpnja 2023. tvrtke iz Kine i Hong Konga opskrbljivale Rusiju elektronikom između 200.000 i 300.000 puta svakog mjeseca.

Puno dronova za Moskvu, malo za Kijev

Usporedba je posebno pikantna kada je riječ o isporučenim bespilotnim letjelicama: "Rusija je primila najmanje 14,5 milijuna američkih dolara (13,4 milijuna eura) u izravnim isporukama bespilotnih letjelica od kineskih trgovačkih tvrtki, dok je Ukrajina dobila samo bespilotne letjelice kineske proizvodnje i komponente u vrijednosti od oko 200.000 američkih dolara, većinom od europskih posrednika", stoji u izvješću CSIS-a.

Pri tome neke od kompanija iz Kine i Hong Konga koje isporučuju u Rusiju također posluju s Ukrajinom. Ako su pod sankcijama EU-a ili SAD-a, to dovodi do dileme. Trgovinska ograničenja bi u konačnici mogla utjecati i na Ukrajinu.

U konačnici američki istraživači su došli do zaključka da je "ruski industrijski sektor postao potpuno ovisan o Kini za alatne strojeve i komponente važne za obrambenu proizvodnju".

To se poklapa s istragama u Ukrajini. Tamo se ruske rakete, klizne bombe i dronovi koje je presrela ukrajinska protuzračna obrana rastavljaju na pojedinačne dijelove.

Od prošle godine ukrajinska vojska prvenstveno identificira kinesku elektroniku u ruskom oružju, kaže u intervjuu za DW ukrajinski stručnjak za sankcije Vladislav Vlasiuk iz ukrajinske predsjedničke administracije.

Manje visoke tehnologije u ruskom oružju

Za razliku od vremena prije invazije na Ukrajinu, Rusija proizvodi sve više streljiva i oružja u kojima su zapadne visokotehnološke komponente potpuno zamjenjive. Prije svih tu je riječ o kliznim bombama i borbenim bespilotnim letjelicama Shahed, koje izvorno potiču iz Irana.

Tako rusko ratno zrakoplovstvo od početka 2024. godine sve uspješnije svladava ukrajinsku protuzračnu obranu, kojoj s druge strane nedostaju zapadnjačke obrambene rakete. Trenutno je to bitka jeftino izrađenih topničkih granata i klizećih bombi s kineskom elektronikom protiv zapadnih visokotehnoloških protuzračnih projektila, kojih Ukrajina ima daleko premalo.

"Kad bi se sutra zaustavio sav uvoz mikroelektronike u Rusiju, oni ne bi mogli proizvoditi oružje", uvjeren je Vlasiuk.

To znači da je Rusija već uspješno prebacila svoju obrambenu industriju na jednostavnije komponente, koje se prije svega nabavljaju iz Kine. Još u prvoj godini rata Ukrajina je uspjela otkriti brojne zapadne proizvode visoke tehnologije u ruskom oružju - mnoge od njih iz Europe, a posebno iz Njemačke.

"Kada je riječ o ključnim komponentama i elektronici koju Kremlj treba za svoj ratni stroj, on je prešao s vojnih komponenti visokog performansa napravljenih po mjeri na tzv. dual-use tehnologije koje se koriste kako za civilne, tako i za vojne komponente", piše vašingtonski think tank CSIS u svojoj analizi. Drugim riječima onome što još nije bilo podvrgnuto zapadnim sankcijama na oružje.

Suradnja: Mykola Berdnyk

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku. Aktualiziran je 16. svibnja 2024. godine povodom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu.