Kandidat za EU Gruzija uvodi zakone protiv LGBTQ+ osoba

Gruzija želi postati članica Europske unije, ali ne želi preuzeti ono što vladini predstavnici nazivaju LGBTQ+-„propagandom" i „pseudoliberalnim vrijednostima". Prošlog tjedna je vladajuća stranka Gruzijski san predložila dopunu ustava koja bi trebala „štititi vrijednost obitelji i maloljetnike".

Mamuka Mdinaradze, predsjednik zastupničkog kluba Gruzijskog sna u parlamentu te zemlje, kaže da bi ustavna promjena trebala dopustiti brak isključivo kao „ujedinjenje samostalnog genetskog muškarca i samostalne genetske žene". „Ako nam netko želi nametnuti istospolni brak", kaže Mdinaradze, „onda ćemo reći: to zabranjuje naš ustav."

Promatrači pretpostavljaju da će promjene biti prihvaćene tek kasnije tijekom ove godine, vjerojatno nakon izbora u listopadu. Ako one budu prihvaćene, to bi se ticalo ne samo istospolnih brakova. Onda bi i svako okupljanje u vezi s LGBTQ+ osobama bilo protuzakonito. Zabranjene bi bile i sve mjere izjednačavanja prava homoseksualnih i heteroseksualnih osoba kao i adoptiranje djece od strane istospolnih parova.

Prava LGBTQ+ osoba kao oružje u predizbornoj kampanji

Kritičari, kao što su oporbeni političari i skupine civilnog društva, osuđuju inicijativu promjene ustava kao populističku. Neki promatrači smatraju da vladajuća stranka instrumentalizira konzervativna stajališta kako bi na parlamentarnim izborima u listopadu osvojila više glasova. To ima posljedice i za oporbu.

„Oporba dospijeva u izuzetno tešku situaciju. Ako se založi za prava LGBTQ+ osoba, to bi joj moglo naškoditi na izborima, jer je gruzijsko društvo prilično konzervativno", kaže Kornely Kkachia, profesor politologije i direktor instituta Georgian Institute of Politics u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju u razgovoru za DW.

Sada je teško reći hoće li Gruzijski san moći progurati svoju promjenu zakona u parlamentu, kaže ustavni stručnjak Vakhushti Menabde. „Oni nemaju dovoljno zastupnika za promjenu ustava. Ali, ne mogu isključiti da će na svoju stranu pridobiti neke oporbene političare." Menabdea zabrinjava prije svega to što bi takva promjena ustava mogla podijeliti gruzijsko društvo i raspiriti konflikte između pojedinih društvenih skupina.

Prijedlozi iz Tbilisija slični su onima koje je nedavno prihvatila Moskva kako bi tlačila LGBTQ+ osobe. Kritičari predbacuju predsjedniku vlade Irakliju Kobachidseu, koji je na toj dužnosti od veljače, da svoju zemlju želi još približiti Rusiji.

Gruzija je tako već htjela oponašati Rusiju uvođenjem zakona o takozvanim „stranim agentima". Po njemu bi se organizacije koje više od 20 posto svojih prihoda dobivaju iz inozemstva morale registrirati kao „strani agenti". U stvarnosti su takvi zakoni, kažu aktivisti za ljudska prava, usmjereni protiv oporbenih skupina i inicijativa civilnog društva. Nakon masovnih i djelomice nasilnih prosvjeda prošle godine vlada u Tbilisiju je suspendirala taj zakon.

Sada predloženu promjenu ustava o LGBTQ+ osobama mnogi vide kao novo izdanje „ruskog zakona". Jer, „činjenica je da ni jedna zemlja na svijetu nema interesa za protudemokratskim razvitkom u Gruziji – osim Rusije", kaže Paata Zakareishvili, bivši gruzijski ministar za pomirenje i građansku jednakost u razgovoru za Radio Free Europe/Radio Liberty. „Zato to vidim kao ruski zakon."

Nasilje protiv LGBTQ+ osoba u Gruziji

Unatoč nastojanjima da uđe u Europsku uniju gruzijsko društvo je sklono konzervativnim vrijednostima. Gruzijska pravoslavna crkva je primjerice jedna od najvažnijih institucija te zemlje i ona igra presudnu ulogu u politici i društvu.

Prema istraživanju UN-ove komisije za prava žena iz 2022. godine, 56 posto ispitanika smatra da prava LGBTQ+ osoba moraju biti zaštićena. Ali, oni istovremeno kažu da „članovi te skupine ne bi trebali svoj način života nametati drugima".

U srpnju 2023. su desno-ekstremni protudemonstranti napali Tbilisi Pride, LGBTQ+-festival. Ozlijeđeno je više desetaka osoba među kojima je bilo i novinara. Povorka je morala biti otkazana. Organizatori Tbilisi Pridea predbacuju ministarstvu unutarnjih poslova i protuzapadnim grupacijama da su inscenirali koordinirane napade.

EU: Gruzija se mora pridržavati europskog prava

„Kao kandidat za pristup Europskoj uniji od Gruzije se očekuje da svoje zakone uskladi s pravom EU-a", priopćila je delegacija EU-a u Gruziji u priopćenju za DW. Delegacija predstavlja EU u Gruziji i treba jačati međusobne odnose. „Zemlja kandidatkinja za pristup mora imati stabilne institucije, kako bi jamčila poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina", to su uvjeti za članstvo u Europskoj uniji.

U prosincu prošle godine su predsjednici država i vlada EU-a dodijelili Gruziji kandidatski status, za kojim je Gruzija čeznula. Europska komisija je postavila devet uvjeta. U njih pripada: suprotstavljanje političkoj podjeli zemlje, bolja zaštita ljudskih prava i sprječavanje miješanja izvana u unutarnju politiku. Izgleda da predložena promjena ustava nije u skladu s tim uvjetima.

Vlada u Tbilisiju pokušava balansirati između dvaju suprotnih ciljeva, kaže Kronely Kakaschia s instituta Georgian Institute of Politics. „Da bi ostala na vlasti vladajuća stranka mora s jedne strane ostati na kursu EU-a, jer to podržava više od 80 posto Gruzijaca. Istovremeno oni su počeli Bruxellesu diktirati svoje uvjete: oni žele biti kao mađarski premijer Viktor Orban."

Orban ima dobre odnose sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom i u više navrata je blokirao pomoć Ukrajini od početka ruske agresije na tu zemlju. „Ali, Mađarska je već članica EU-a", napominje politolog Kakachia.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.