Pokušaj puča u Rusiji promijenio agendu samita EU-a
29. lipnja 2023
Kratak pokušaj državnog udara Wagnerovih plaćenika u Rusiji i njegove posljedice na rusko vođenje rata protiv Ukrajine su top teme sastanka 27 šefova država i vlada EU-a, koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu. Iako se predsjedavajući samita Charles Michel u svom pozivnom pismu samo nakratko osvrnuo na situaciju u Rusiji, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvan je na radni ručak na samom početku sastanka na vrhu, što će zasigurno potaknuti diskusiju. Stoltenberg je upozorio EU i Zapad da ne podcjenjuju Rusiju nakon događaja tokom vikenda. On želi govoriti o promijenjenoj sigurnosnoj situaciji, nakon što se dijelovi privatne vojske Jevgenija Prigožina stacioniraju u Bjelorusiji.
Predsjednik Litve Gitanas Nauseda smatra da je njegova zemlja ugrožena najnovijim razvojem događaja. On poziva na daljnje jačanje istočnog krila NATO-a. Nauseda je u srijedu u Kijevu, uoči samita EU-a, posjetio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Litvanski predsjednik je domaćin sastanka na vrhu NATO-a koji se održava za dva tjedna.
Ulazak Ukrajine u EU?
Na samitu EU-a će se razgovarati o izgledima za prijam Ukrajine u članstvo. Ukrajinski predsjednik Zelenski poziva na otvaranje formalnih procedura pristupanja EU-u prije kraja ove godine. Još uvijek nije jasno je li Bruxelles spreman na ovaj korak. U svakom slučaju, Europsko vijeće bi trebalo "poslati jasan signal da čvrsto stoji uz Ukrajinu i podržava Ukrajinu na njenom putu ka slobodi i miru. I na putu ka EU", rekla je njemačka državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Anna Lührmann.
Ona priprema sastanak šefova vlada i država zajedno sa svojih 26 kolega. Samit EU-a će pokrenuti dalju financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Sudionici će još jednom potvrditi da će EU pomagati Ukrajinu "sve dok bude potrebno", najavio je predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel.
Europska komisija pozvala je da se proračun Unije poveća za 66 milijardi eura do 2027. godine, kako za dugoročnu pomoć Ukrajini tako i za vlastite projekte naoružanja. Vlade zemalja članica su to do sada odbijale. Prema riječima Karoline Edtstadler, austrijske državne tajnice za Europu, Europska komisija bi najprije trebala "koristiti maštu" i napraviti preraspodjelu proračuna od oko 1,1 milijardi eura, a ne samo tražiti svježi novac.
Brže procedure za zapadni Balkan?
Šefovi država i vlada neće se baviti samo zahtjevima za pristupanje Ukrajine, Moldavije i Gruzije Europskoj uniji, koji su prihvaćeni prije godinu dana, već i pristupnim procedurama šest zemalja zapadnog Balkana, koje traju godinama. Ovdje se ulažu napori da se ti procesi ubrzaju, izvještavaju diplomati EU-a koji su pripremali samit.
Još uvijek nije jasno kakvi bi mogli biti specifični efekti novog zamaha. "Ne smijemo zanemariti zemlje Zapadnog Balkana," rekla je hrvatska državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić uoči samita. "Očekujemo jasnu poruku za naših šest partnera na zapadnom Balkanu, jer oni trebaju poduzeti konkretne korake. Moramo im omogućiti da krenu naprijed na njihovom europskom putu."
Najveći kamen spoticanja ostaju aktualne napetosti između Srbije i Kosova, koje Srbija smatra svojom odcjepljenom pokrajinom. Na samitu će se razgovarati o mogućim rješenjima ovog sukoba, koji je stalno praćen izbijanjem nasilja. Prethodni posrednički napori visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i politiku Josepa Borrella bili su neuspješni.
Što je sa strategijom prema Kini?
Čitav niz drugih vanjskopolitičkih pitanja ostavljen je po strani zbog ruskog rata u Ukrajini. Na primjer, samo će se ukratko govoriti o zajedničkoj strategiji EU-a prema Kini, koja kasni i na koju se dugo čeka. Zapravo, ta strategija još uvijek ne postoji, kaže Francecsa Ghiretti iz Mercator instituta za kineske studije u intervjuu za DW.
"Postoji okvir koji opisuje Kinu kao partnera, gospodarskog konkurenta i sustavnog rivala u isto vrijeme. Na tome će ostati, to se neće mijenjati. Ima li jedinstvene strategije? Nema! Ne postoji zajednički pristup 27 zemalja članica. Interesi i prioriteti su jednostavno previše različiti."
Vodstvo u Pekingu je naravno svjesno toga i postupa u skladu s tim pregovarajući samo s pojedinačnim članicama Unije, nastavlja Francesca Ghiretti. Neophodno je prepoznati rizike u gospodarskim odnosima i upravljati njima bez prekidanja veza. Njemački kancelar Olaf Scholz i Europska komisija to nazivaju "smanjenjem rizika" bez "odvajanja" od izuzetno važnog kineskog tržišta.
Migracije i dalje kontroverzne?
Mađarski premijer Viktor Orban vjerojatno će se pobrinuti za malo uzbuđenja na samitu. Zajedno s poljskim kolegom on želi prosvjedovati protiv nedavno donesenih reformi na području migracijske politike i prava na azil.
Orban je za njemački tabloid Bild rekao da ni pod kojim okolnostima neće platiti 20.000 eura za svakog migranta kojeg Mađarska ne prihvati. "Trošimo više od dvije milijarde eura za obranu šengenskog prostora od ilegalnih imigranata. Nismo dobili ni jedan cent iz Bruxellesa. Zašto bismo plaćali više?", zapitao se Viktor Orban.
Orban je odbacio nove procedure oko ulaska migranata u EU, koje su prije tri tjedna usvojili ministri unutarnjih poslova članica Unije, ocijenivši ih previše labavim. Mađarski predsjednik doslovno je rekao: „One su signal bandama krijumčara da jednostavno nastave po starom."
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu