Kako štede članice NATO-a?

Izbijanje gospodarske i financijske krize prije pet godina je političare diljem svijeta natjeralo na štednju. Od toga nisu ostali pošteđeni ni vojni budžeti zemalja članica NATO-saveza. Samo se u Njemačkoj do 2015. planira uštedjeti osam milijardi eura. No kako se generali i ministri obrane snalaze s manje novca? Odgovor leži u boljoj iskoristivosti postojećih resursa i boljoj suradnji unutar NATO-a.

Recept zvan sinergija

"U trenutku u kojem smo prisiljeni s manje sredstava ispuniti zadaće koje pred nas postavlja sigurnosna situacija u svijetu treba što je moguće više pojačati zajedničke mehanizme kojima raspolažu savezi", rekao je još 2011. njemački ministar obrane Thomas de Maizière. 2012. je pokrenut NATO-ov projekt "Smart Defence", a i u sklopu Zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike (GASP) se sve kreće u smjeru sinergije resursa. No proces je još uvijek u povojima. "Mi smo još na počecima. Prije je bilo tako da je svatko sudjelovao s onim što najbolje može ali je inače bio, što se tiče logistike i planiranja, prepušten sam sebi", kaže potpukovnik Michael Angerer iz njemačkog ministarstva obrane. No sada bi se partneri trebali usredotočiti na pojedine zadaće. "Mi si vjerojatno više nećemo moći priuštiti 28 oružanih snaga koje mogu sve", smatra Angerer. Pred Europom su velike zadaće jer NATO-partner SAD se sve više okreće pacifičkom području.

Nizozemci u njemačkim tenkovima

Dosad je unutar NATO-saveza primijenjeno 25 tzv. "Smart-Defence"-programa. Nisu svi s ushitom prihvatili program za udruživanje snaga i mnogi nisu bili, kako kaže Angerer, spremni odreći se nadležnosti za neka područja. No suradnja je sve intenzivnija. Tako su Nizozemci svoje borbene tenkove poslali u pričuvu, a nizozemski vojnici sada vježbaju s druge strane granice, u Njemačkoj. Na području vojnog zrakoplovstva, posebice u transportnom sektoru, suradnja na europskoj razini već  odavno traje što se, između ostalog, pokazalo i tijekom nedavne misije u Maliju. Ovdje su Francuzi preuzeli dobar dio posla na terenu ali je logistika bila u potpunosti europska. I zajednički krizni stožer u njemačkom Ulmu je dio ove strategije.

Zajednički u akciju

No nisu svi oduševljeni trendom odricanja od nekih kompetencija u svrhu štednje. "Sigurnosna politika danas više ovisi o financijama nego o strateški važnim pitanjima", kritizira Christian Mölling iz zaklade za Znanost i politiku. On na "obrambeno-ekonomski imperativ" gleda s krajnjom skepsom. Tim više što se neke zemlje unutar saveza, poput Njemačke, ne mogu odreći nekih sigurnosno-obrambenih elemenata. Stoga je i efekt štednje pri Bundeswehru zasad izostao. Osim suradnje na terenu partneri sad tijesno surađuju i na visokoj razini. U međuvremenu NATO-partneri više ne vode samostalne akcije bez suglasnosti s drugima. "Vrijeme samostalnih akcija je iza nas", kaže Mölling. No to vodi tomu da se u vojne akcije uključuje sve više zemalja i partneri koji baš i ne podržavaju svim srcem neke poteze partnera. To se mnogima, pogotovo u Njemačkoj ne sviđa.