Kako da i karneval postane politički korektan?

Među karnevalistima čak postoji i naziv za takav kostim - Blackfacing. I kod odjeće se onda poseže za rekvizitima sa kojima su bijela gospoda zamišljala divljake: možda ogrlica napravljena od kostiju? Tek pregača od krzna? Tako kostimirani karnevalisti uopće niti ne pomišljaju da tako samo potvrđuju rasističke stereotipe. Ali Tahir Della iz udruge Crni ljudi u Njemačkoj upozorava: takav kostim nije svakome smiješan. Maskirani "crnci" se jedan dan dobro zabave i nasmiju, a sutra je sve kako treba biti. Ali "mi ne možemo iz naše kože", kaže Della. "Bijeli ljudi si mogu priuštiti preuzeti tu ulogu i onda nakon karnevala vratiti se u svoj svijet." Ne želi biti shvaćen kako time želi nekome pokvariti raspoloženje, ali apelira da ljudi razmisle što time doista čine. "Rasizam nije samo onda kad postoji i takva namjera. Ono što je odlučujuće je učinak."

A učinak je jasan, baš kao što postoji i duga tradicija oblačiti takve kostime "divljaka" bilo koje druge boje kože. Tako i u Kölnu odavno postoje karnevalske udruge kao što su "Mülheimer Negern" (Crnci četvrti Mülheim) ili "Frechener Negerköpp" (Crne glave četvrti Frechen). Ponekad je i smisao te šale položaj četvrti u kojoj je osnovana karnevalska udruga: Südend leži na jugu grada Fulde i kako se mogli predstaviti kao stanovnici dalekog juga? Naravno, kao "Neger vom Südend" i redovito su nastupali obučeni kao "ljudožderi" sa perikama, polugoli i sa "kamenim" kopljima.

Doba "bijele gospode" i "divljaka"

Suočene sa optužbom za rasizam sve te udruge pokušavaju uvjeriti doista tamnopute sugrađane kako im nipošto nije namjera vrijeđati ih i kako je to tradicija koja kod nekih udruga traje već desetljećima. I optužbe su ozbiljne tako da su ti "divlji" karnevalisti Fulde 2017. u karnevalskoj povorci sudjelovali u pratnji policije. Ali polako se shvaća kako je neumjesno šaliti se sa bojom kože drugih ljudi i te udruge redom mijenjaju ime i običaje: u Kölnu su se tako prekrstili u "Mülheimer Klütte" (u dijalektu bi se to moglo prevesti kao "gomilica" - ugljena ili tek nereda), a i "opasne" glave su sad "Wilden Frechener" (Divlji Frechena). I u Fuldi su se jednostavno oprostili od te rasističke tradicije.

No rasizam je zapravo i nešto drugo, a o tome se još manje razmišlja kad se bira kostim za karneval: uvijek će se naći i onih koji će staviti tropski šljem na glavu i obući svjetlo smeđu košulju i hlače, pretvarajući se u nekakvog tropskog istraživača iz davnih dana. No problem je što takvu odjeću nisu nosili samo istraživači, nego i vojnici kolonijalnih sila - uključujući i Njemačku. A oni su itekako ostali u zlom sjećanju stanovnicima Afrike, podsjeća hamburški povjesničar Jürgen Zimmerer: "Tko ustraje na takvoj uniformi u tom onda vidi i herojsku ili barem nekakvu nostalgičnu vrijednost kolonijalnog doba. A kolonijalizam neminovno znači rasizam", podsjeća povjesničar.

Može i drugačije

Koji kostim onda obući za karneval? Ideja ima doista mnogo: vanzemaljci se još nisu pobunili, Superman ili Batman isto još šute, nisu se oglasile niti vještice, niti dobre vile. Jednorog, ili čak Miki i Mini Miš se uglavnom neće vrijeđati. Ali kad je riječ o konkretnim pripadnicima drugih nacija, vjera ili boje kože...

Zapravo, može i to ako se pogleda karnevalska udruga "Bönnische Chinese" (Bonski Kinezi). U karnevalskom mimohodu u tom gradu redovito nastupaju sa svime kako si možemo zamisliti to drevno carstvo, sa zmajevima, kimonima i svim ostalim. Kostime čak i nabavljaju iz Kine i to ne smeta baš nikoga. Iz dobrog razloga: dobra trećina od tristotinjak članova te karnevalske udruge su doista pravi i rođeni Kinezi. A i oni se dobro zabavljaju kad Nijemcima objašnjavaju pravila ispravnog ponašanja u Kini...

aš(EPD)