Julian Assange je mjerilo slobode medija

Zločini protiv čovječnosti, kršenje međunarodnog prava, napadi na slobodu medija – pojmovi su s kojima se susrećemo u kontekstu ruskog napada na Ukrajinu, progona novinara u Rusiji ili Kini ili drugim diktaturama.

Zapadni političari s pravom, uvijek iznova osuđuju ova kršenja zajamčenih prava . I - namjerno ili ne – konstantno previđaju vlastita. To je ono što boli. I to ima ime: Julian Assange.

Izazvao SAD rancem i laptopom

Sve dok se istraživački novinar nalazi u dobro osiguranom engleskom zatvoru u Belmarshu, sve dok mu prijeti izručenje Sjedinjenim Državama, sve dok ga tamo čeka 175 godina zatvora, moralno nabijeni svečani govori političara su u prvom redu - čisto licemjerje.

Julian Assange je jedan od osnivača modernog istraživačkog novinarstva. Rad sa zviždačima, koji odaju velike količine podataka, otvorio je neslućene mogućnosti s platformom za otkrivanje informacija Wikileaks, koju je on osnovao. Kada je Julian Assange bez ičega osim ranca, laptopa i tehničkog znanja, otkrio ogromne ratne zločine i kršenja međunarodnog prava od strane SAD-a, stvorio je model koji je postao opasan za vojne, obavještajne i vladine krugove. Sumnja se da je upravo zbog toga Assange nemilosrdno proganjan više od deset godina. Jer, uzbunjivače i novinare treba zastrašiti.

Wikileaks je ukupno objavio više od deset milijuna tajnih dokumenata. Nikada nije bilo sumnje u njihovu autentičnost. Ovo uključuje i vrlo osjetljiv materijal, kao što je video "Kolateralno ubojstvo" objavljen u travnju 2010. Na njemu se vidi kako je dvanaest civila, uključujući dva novinara Reutersa, ubijeno iz borbenog helikoptera Apache u Bagdadu 2007. godine. Dvoje teško ranjene djece je preživjelo. „Afganistanski ratni dnevnici" objavljeni u jesen 2010. pokazuju da su od 109.000 registriranih smrtno stradalih u ratu u Afganistanu između 2004. i 2010. godine, oko dvije trećine bili civili.

Ratni zločini su ratni zločini – bez obzira tko ih počini

Podsjećanje na ove ratne zločine danas ne relativizira aktualne zločine Rusije ili drugih diktatura. Samo treba naglasiti da su prava nedjeljiva i pravedna samo ako se podjednako odnose na sve. Kada se ratni zločini proglašavaju i procesuiraju kao ratni zločini, ma tko ih počinio. Mora da je uznemirujuće to što nitko nije procesuiran u vezi s ratnim zločinima koje je otkrio Wikileaks – osim onog tko ih je otkrio: Juliana Assangea.

Kako se to uklapa u činjenicu da je američki predsjednik Joe Biden na „Summitu demokracije" prošle godine na sva usta slobodu medija opisao kao kamen temeljac demokracije? Američki predsjednik u svojim rukama ima moć da u bilo kojem trenutku može zaustaviti postupak protiv Assangea – i tako ne samo učiniti pravdu čovjeku Julianu Assangeu, već i spriječiti štetu po ugled Zapada. Zato što su dvostruka mjerila toliko očita da ih na primjer Kina rado ističe.

Praktično sve organizacije za ljudska prava bilo koje reputacije, od Amnesty Internationala, preko međunarodnog PEN-a do Reportera bez granica, pozvale su na momentalno oslobađanje Juliana Assangea. Početkom svibnja 37 zastupnika njemačkog Bundestaga je u otvorenom pismu britanskoj ministrici unutarnjih poslova Priti Patel pozvalo na oslobađanje osnivača Wikileaksa, a sredinom svibnja 45 zastupnika u Europskom parlamentu.

Postupanje sa Julianom Assangeom postalo je pokazatelj koliko zaista vrijedi toliko hvaljena sloboda medija, što su građanske slobode. Dosadašnja bilanca postupka nije dobar pokazatelj.