Jesu li Njemačka i Turska postigle sporazum o deportacijama?
3. listopada 2024Njemačka nakon prvih 200 deportiranih turskih državljana u Tursku prošlog tjedna očekuje daljnja protjerivanja i njemačka vlada je „u stalnom kontaktu" s vladom u Ankari, također kada su u pitanju „operacije vraćanja".
Tako je tijekom vikenda glasilo šturo priopćenje njemačke vlade na upit više njemačkih medija koji su ostali zatečeni kontradiktornim tvrdnjama Berlina i Ankare o navodno postignutom sporazumu o deportaciji turskih državljana bez prava boravka u Njemačkoj. „Ne postoji nikakav sporazum o deportaciji 500 turskih državljana tjedno", poručio je ured turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u subotu. Jedan glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova je rekao kako deportacije nisu bile ni tema razgovora njemačkog kancelara Olafa Scholza i turskog predsjednika Erdogana na rubu Opće skupštine Ujedinjenih naroda prošlog tjedna u New Yorku.
Protjerivanja „kao na vrpci"?
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser, u čiju nadležnost pripada proces deportacije osoba bez prava boravka u Njemačkoj, je na upit medija rekla kako Njemačka vodi intenzivne pregovore sa svim zemljama u koje se provodi deportacija „pa i s Turskom". Ona je istodobno odbila navesti detalje zbog „povjerljivosti razgovora". Faeser je u petak u intervjuu za medijsku kuću Funke međutim naglasila kako će deportacije u Tursku od sada teći kao na vrpci. „Mi smo sada postigli stanje u kojem je protjerivanja u Tursku moguće lakše i brže provesti", rekla je Faeser.
Turski tražitelji azila na trećem mjestu
Broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske se posljednjih godina osjetno povećao. Pritom se, kako tvrdi organizacija za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl, u velikom broju slučajeva radi o pripadnicima nacionalne manjine Kurda koji se u Turskoj osjećaju potlačenima. „Protjerivanje u Tursku je u najmanju ruku neodgovorno", priopćio je Pro Asyl.
Sredinom godine je oko 14.500 turskih državljana u Njemačkoj čekalo na deportaciju, a njemačkoj vladi, koja od dolaska na vlast obećava povećanje broja deportacija, je stalo do što više sporazuma s potencijalnim državama u koje bi se deportacije trebale provoditi. Nedavno je i u Kabul upućen čarter s tridesetak Afganistanaca koji su u Njemačkoj počinili kaznena djela. Državljani Turske su po broju podnesenih zahtjeva za azilom u međuvremenu na trećem mjestu nakon Sirije i Afganistana. Procjenjuje se da se broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske povećao i kao posljedica razornog potresa koji je pogodio Tursku 2023.
Ukidanje viza u zamjenu za deportacije?
Njemački mediji špekuliraju i o mogućim ustupcima Njemačke Turskoj zauzvrat za 500 protjerivanja tjedno. Turska već dulje vrijeme ustrajava na olakšavanju viznog režima za turske državljane koji putuju u Europsku uniju.
Njemački dnevnik Die Welt javlja kako je Berlin oprezan s najavljivanjem novih protjerivanja iz obzira prema situaciji u Ankari. Turska vlada , kako se navodi, ne želi da javnost stekne dojam da pristaje na zahtjeve Njemačke bez protuusluge. Svima je u sjećanju migracijski sporazum između Turske i EU-a iz 2016. godina. Ovim sporazumom se Turska obvezala da neće izbjeglice iz Sirije puštati dalje prema Europskoj uniji. Kao protuuslugu EU je trebao ukinuti vize za turske državljane, što se nikada nije dogodilo.
U međuvremenu se atmosfera u Turskoj prema sirijskim izbjeglicama pogoršala. Ulje na vatru dolijevaju neki turski mediji i političari koji neutemeljeno tvrde kako Njemačka u Tursku namjerava poslati osobe svih nacionalnost kojima je odbijen azil, a ne samo turske državljane.