Njemačka: propao samit o migracijskoj politici
10. rujna 2024Oporbena Unija CDU/CSU je priopćila da su propali pregovori sa saveznom vladom u Berlinu oko zajedničke reforme migracijske politike. Predstavnici CDU/CSU i semafor-koalicije (SPD, Zeleni, FDP) na konzultacijama u Berlinu nisu uspjeli postići zajednički dogovor, potvrdio je pregovarač Kršćansko-demokratske unije (CDU) Thorsten Frei.
On je dodao kako se zbog toga razgovori u tom formatu neće nastaviti. „To je sad nepotrebno", napomenuo je Frei. Pregovori su prekinuti bez usvajanja konkretnih mjera. Šef CDU-a Friedrich Merz nakon kraja današnjeg sastanka je oštro kritizirao kabinet Olafa Scholza. „Savezna vlada je očito interno beznadno posvađana i ne može se dogovoriti oko djelotvornih mjera", rekao je on u izjavi za tabloid Bild-Zeitung. „Semafor kapitulira pred izazovom iregularnih migracija", napisao je on nakon toga na platformi X. Još je dodao da je „savezna vlada nesposobna za djelovanje i bez vođe."
Što vlada sad planira napraviti?
Unija je prije početka današnjeg samita u Berlinu kao preduvjet za sudjelovanje na sastanku navela da se na njemu mora pričati i o sveobuhvatnom odvraćanju na granicama. Savezna vlada je sa žaljenjem prihvatila odluku Unije o prekidu konzultacija o zajedničkim mjerama.
„Mi smo spremni nastaviti razgovore", izjavio je savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) u utorak u Berlinu. Što se tiče mjera s ciljem reduciranja iregularnih migracija, savezna je vlada spremna učiniti sve što je moguće u okvirima nacionalnog i europskog prava, dodao je on.
Zahtjev stranaka CDU/CSU po pitanju paušalnog odvraćanja ljudi na samoj granici nije u tim okvirima, rekao je Buschmann: „Ne može se od savezne vlade zahtijevati da djeluje u proturječnosti s pravom", naglasio je savezni ministar pravosuđa.
Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni), koja je također sudjelovala na samitu, u Berlinu je rekla da Unija nije htjela „dalje razgovarati". Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) u međuvremenu je prezentirala katalog mjera kojima savezna vlada želi ograničiti migracije u Njemačku.
Plan za reduciranje iregularnih migracija
Faeser je predstavila detalja postupka koji bi se ubuduće trebao prakticirati na području uz njemačke granice, a njegov primarni cilj je odvraćanje migranata od ulaska u Saveznu Republiku, odnosno brzo vraćanja tih ljudi u nadležnu članicu EU-a - u slučaju potrebe i uz primjenu prisilnih mjera poput hapšenja. To bi bilo u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom, rekla je Faeser.
Kako bi taj postupak funkcionirao u praksi? Savezna policija bi ubuduće, u slučaju da neka osoba na granici izrazi želju za podnošenjem zahtjeva za dodjelom azila u Njemačkoj, trebala provjeriti je li za postupak provjere prava na azil nadležna neka druga članica EU-a? Osobe koje žele podnijeti zahtjeva za azilom bi se trebalo ispitati na licu mjesta, a u identifikaciji osobe bi trebala pomoći i Eurodac, europska baza podataka za identificiranje ljudi.
Na koncu bi Savezna policija kod nadležnog suda mogla zatražiti izdavanje naloga za uhićenjem, pod uvjetom da ima dovoljno kapaciteta za smještaj uhićenih osoba. Tako bi se trebalo spriječiti da se ta osoba „izgubi".
Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) mogao bi pokrenuti ubrzani „Dublinški postupak", s ciljem da se pogođenu osobu s tog mjesta prebaci natrag u onu europsku državu koja je nadležna za postupak azila. Boravak u nekoj „ustanovi" bi trebao omogućiti da se u svako vrijeme ima „pristup" dotičnoj osobi, tvrdi se.
Potreban „stvarni zaokret" u migracijskoj politici
Taj model bi bio kompatibilan s nacionalnim zakonodavstvom, rekla je Faeser. Prijedlozi savezne vlade po pitanju vraćanja tražitelja azila na njemačkim granicama ne idu dovoljno daleko, rekao je pregovarač Unije Frei. Ono što je stavljeno na stol ne odgovara očekivanjima Unije, dodao je. Hessenski ministar policije Roman Poseck (CDU) je dodao kako je potreban „stvarni zaokret u migracijskoj politici". Po njegovom mišljenju semafor-koalicija na to nije spremna.
U Njemačkoj se diskusija oko politike azila i migracija zahuktala nakon nedavnog islamistički motiviranog napada u Solingenu. Unija je od vlade kancelara Olafa Scholza u više navrata zahtijevala rigoroznije mjere s ciljem reduciranja iregularnih migracija, odnosno mjera koje bi utjecale na povećanje sigurnosti u zemlji. Za napad u Solingenu, u kojem je ubijeno troje ljudi, osumnjičen je jedan Sirijac, koji je već prošle godine trebao napustiti Njemačku. Međutim, deportacija u Bugarsku, u kojoj je prvi put stupio na tlo EU-a, je propala.
dw/ms (dpa/rtr/tagesschau/heute/ap)