Izvješće o Hrvatskoj i u Europskom parlamentu

Na samom vrhu je bila i preporuka otvaranja pregovora s Makedonijom, zatim ulazak Hrvatske u europsku obitelj, stanje u BiH, ukidanje viza za građane Makedonije, Crne Gore i Srbije te uvjeti EU-a za tursko članstvo. „Sada smo u stanju preporučiti otvaranje pristupnih pregovora za Makedoniju. Zemlja je učinila uvjerljivi napredak i provodi svoje prioritetne reforme“, naglasio je povjerenik Rehn i nastavio: „Vjerujem da će Vlada u Skopju ovu preporuku uzeti kao veliko ohrabrenje da se ozbiljno angažira u pregovorima i konačno riješi pitanje imena države“.

Posljednje izvješće za Hrvatsku

Hrvatska, o kojoj se posljednji puta izvještava prije završetka pregovora, opet se navodi kao nova članica Unije. Olli Rehn je i u Parlamentu ponovio kako je "Vrlo vjerojatna 28. članica Europske unije Hrvatska, koja se nakon četiri godine intenzivnih pregovora nalazi na samoj ciljnoj crti. Zemlja mora ubrzati i pojačati svoje napore kod pravosuđa, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te suradnje s Haaškim sudom“.

Rehn je, kako je rekao, bio 'jasan i otvoren' kada se povela riječ o Bosni i Hercegovini. On smatra kako Sarajevo može predati zahtjev za članstvo u EU samo nakon zatvaranja Ureda visokog predstavnika koji ima široke ovlasti. "Kvaz-protektorat" ne može ući u EU, niti može započeti pregovore o članstvu u Uniji. Zbog toga lideri i narodi Bosne i Hercegovine moraju odlučiti o tome, hoće li zemlja stalno kaskati za svojim susjedima u nekakvoj vrsti partnerstva s EU-om. Alternativa jest da se "sabere, djeluje i ozbiljno traži članstvo u EU, sa svim pravima i obavezama koje sa sobom donosi takva opcija.“, rekao je Rehn. Tu je još i pitanje ukidanje viza za građane niza zemalja bivše Jugoslavije gdje se "trenutno raspravlja o prijedlogu Europske komisije za uspostavu bezviznog režima za Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju od sijećnja sljedeće godine.“

Turska još uvijek na ledu

„Uvijek smo bili jasni prema Turskoj i naglašavali da sloboda izražavanja, mišljenja i medija predstavljaju temeljne vrijednosti svakog otvorenog društva. To su potrebni uvjeti za članstvo u EU. Isto vrijedi i za vjerske slobode, prava žena, manjina i sindikata.“, ponovio je Rehn. Pozdravio je normalizaciju turskih odnosa s Armenijom kao povjesni čin kojeg pozdravlja i Europska unija kao doprinos miru i stabinosti u regiji. Povjerenik Rehn je dodao kako Komisija očekuje od Turske da napreduje oko normalizacije odnosa s Ciprom. „Naša politika stabilizacije, nazvana ponekad „Proširenjem 2“ nastavlja se i ona ima važne posljedice za vanjsku politiku EU-a i utjecaj na globalnu ulogu Unije. Drugim riječima, uloga Euopske unije, kao globalnog aktera, leži velikim dijelom u sposobnosti djelovanja u našem neposrednom susjedstvu.“, zaključio je Rehn.

Granični spor kao opomena za budućnost

Konzervativni zastupnici su sa zadovoljstvom prihvatili izvješća i odluke o Hrvatskoj i Makedoniji, ali socijaldemokrati u Europskom parlamentu su naglasili kako građani zapadnog Balkana moraju dobiti osjećaj da su dobrodošli u Europsku uniju te da se njihovi napori isplate. Na kraju je povjerenik Rehn ukazao da je hrvatsko-slovenski granični spor opomena za budućnost na području vanjske i sigurnosne politike. Istaknuvši još jednom osobni angažman u posredovanju između Zagreba i Ljubljane, Rehn se nada da će nakon dogovora i deblokade hrvatskih pregovora, odnosi Hrvatske i Slovenije biti bolji.

Autor: Alen Legović

Odg. urednik: gp/ aš