Veliki napredak Hrvatske, problem još korupcija

"Hrvatska se približava crti cilja, nakon četiri godina intenzivnih pregovora“, naglasio je povjerenik Rehn, ali dodao kako Hrvatska treba intenzivirati svoje napore oko pravosuđa, borbe protiv korupcije i orgniziraziranog kriminala, prije nego se pristupni pregovori mogu konačno zaključiti. Hrvatska mora riješiti i problem pristupa dokumentima koje traži Haaški sud, poručio je Rehn.

Kako se tehnički dio pregovora nalazi u završnoj fazi, ovo izvješće o napretku Hrvatske dolazi u pravi trenutak. Najvažnije ocijene Europske komisije na račun Hrvatske su pozitivne. Konkretno, Komisija konstatira da je Hrvatska ostvarila napredak u govoto svim poglavljima, a unatoč globalnoj krizi održala je gospodarsku i financijsku stabilnost. Osim toga i nakon odlaska Sanadera hrvatska Vlada je stabilna, no ostaje korupcija koja još uvijek predstavlja najveći problem.

Kritike…

Izvješće o napretku Hrvatske napisano je 72 stranice. Od negativnih točaka i kritika koje je Komisija uputila Hrvatskoj valja izdvojiti probleme u procesuiranju ratnih zločina, prije svega kod slučajeva gdje su žrtve Srbi a počinitelji Hrvati. Zatim problematičan je još uvijek mali broj presuda u slučajevima korupcije premda se broj istraženih slučajeva povećao. Ovoga puta je Komisija priznala da je bilo istraga o korupciji i na visokoj razini, ali zbog političkog utjecaja procesuiranje je bilo otežano. U izvješću se ponovno ukazuje na stagnaciju oko pitanja sprečavanja sukoba interesa. Ukazuje se da nije određena uloga ponovno uspostavljenog povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. I na koncu među kritikama ističu se problemi koji i dalje postoje oko pristupa dokumentima koji su potrebni za suđenja u Haagu, prije svega u procesu Markaču, Gotovini i Čermaku.

...i pohvale

No u izvješću o napretku bilo je i mnogo pohvala na račun Hrvatske. Tako je Europska komisija konstatirala da je nakon odlaska Sanadera hrvatska Vlada ostala stabilna, a najbolji primjer za to je da nisu bili smijenjeni nestranački ministri. Komisija pozdravlja odluku oko privatizacije brodgradilišta, što je bilo nužno i za napredak u pristupnim pregovorima oko poglavlja tržišno natjecanje. Komisija je pohvalila i ukidanje diskriminacijskih poreza na tržištu cigareta. Posebno se ističe zakonski okvir za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije koji je poboljšan, a promijenjen je i kazneni zakon. Komisija ukazuje da je hrvatska antikorupcijska strategija postala proaktivnija. Zabilježen je napredak oko prava manjina, prije svega Srba, a kao dokaz se navodi veći broj povratnika kao i manji broj etnički motiviranih incidenata. Od Hrvatske se traže veći napori za zapošljavanje srpske i romske manjine. U izvješću o napretku Hrvatske ukazuje se i na aktivnosti USKOK-a nakon kojih su uslijedile i prve presude u nekim bitnim slučajevima. Zabilježen je napredak i na području javne uprave te je primiječen i manji zaostatak u sudskim procesima, no njihov je broj i dalje vrlo velik. Komisija je ustvrdila da i dalje postoji mogućnost političkog utjecaja na sudstvo, što ipak kvari poboljšanu sliku hrvatskog pravosuđa.

O hrvatskom gospodarstvu

I u ovom izvješu naglašeno je da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo. Potvrđeno je da bi hrvatsko gospodarstvo bilo u stanju izdržati pritisak konkuretnosti unutar EU-a ukoliko Vlada i dalje nastavi s provedbom svojeg reformskog programa kako bi smanjila strukturne slabosti gospodarstva. Premda su i Hrvatsku zahvatile posljedice svjetske gospodarske krize, zadržana je stabilnost. Hrvatska je prilagodila svoju financijsku politiku, provedbom nekoliko rebalansa. Zadržana je i stabilnost tečaja kune, a smanjio se i pritisak inflacije. Sektor banaka u Hrvatskoj održao se u krizi. Međutim, Hhrvatskoj gospodarskoj politici politici nedostaje jasna srednoročna orijentacija. Strukturne reforme provode se sporo, a okolnosti za poduzetnike nisu dovoljno poboljšane. Stopa zaposlenosti je niska, a tržište rada nije fleksibilno. U pogledu veće efikansosti javnih izdataka ostvaren je samo umjereni napredak. Proračunski deficit je snažno porastao. Visoki inozemni dug i velike kratkoročne obveze plaćanja mogli bi zaprijetiti hrvatskom gospodarstvu.

Rehn ostaje u Komisiji, ali u drugom resoru

Izvješće o napretku Hrvatske ali i ostalih zemalja jugoistočne Europe te Turske u srijedu u Bruxellesu predstavio je Olli Rehn koji za nekoliko tjedana završava svoju funkciju zajedno sa svojim kolegama u prvoj Europskoj komisiji pod vodstvom Jose Manuela Barrosa. Na pitanje da li želi ostati na funkciji povjerenika za proširenje Rehn je poručio kako ga ne treba zaboraviti, ali da ipak u novoj Komisji želi preuzeti resor koji se bavi ili vanjskom politikom ili gospodarstvom.

Preporuka za Makedoniju, a Kosovu europska perspektiva

Europska komisija danas je preporučila otvaranje pregovora s Makedonijom, a odlučila je da svoje odnose s Kosovom podigne na novu razinu, a to je učinila dokumentom pod nazivom « Kosovo – ostvarenje europske perspektive ». No postavlja se pitanje koliko će biti uspješna s obzirom da pet od 27 zemalja članica još nisu priznale neovisnost Kosova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić