Bliski istok i pravila ratovanja po međunarodnom pravu

Rat je okrutan, jer rat znači nasilje. Preciznije rečeno, to je upotreba organiziranog nasilja za postizanje političkih ciljeva. Obuzdavanje ovog nasilja pravilima je cilj međunarodnog prava. Ali kada to kolidira s prljavom realnošću u Izraelu i Pojasu Gaze, stvari se zakompliciraju.

Potpuna jasnoća postoji u vezi s brutalnim napadom 7. listopada kada su militanti Hamasa ušli u Izrael, ubili više od 1.300 ljudi i oteli skoro 200 civila uzevši ih kao taoce. Za Stefana Talmona, profesora na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Bonnu, to je kao prvo "masovno ubijanje". Ali, s obzirom na borbu između Izraela i Palestinaca koja traje desetljećima on dolazi do sljedećeg zaključka: "S obzirom na dimenzije i intenzitet napada od 7. listopada međunarodno pravo polazi od toga da je riječ o oružanom sukobu."

Shodno tome, izraelski premijer Benjamin Netanyahu proglasio je ratno stanje. Dan nakon masakra na jugu Izraela on je jasno stavio do znanja da će sva mjesta s kojih Hamas djeluje ili se skriva, biti pretvorena u ruševine. Od tada Izrael bombardira Pojas Gaze. Britanski list Economist piše o 6.000 bombi u šest dana.

Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari kaže da je na Pojas Gaze bačeno "stotine tona bombi" i dodaje kako je "naglasak na uništavanju, a ne na preciznosti". Prema palestinskim podacima, od tada je poginulo najmanje 3.000 ljudi. Stotine tisuća stanovnika se nalazi u bijegu na području od samo 365 četvornih kilometara.

Pravo na samoobranu nije neograničeno

Pravo Izraela na samoobranu od oružanog napada prema članku 51. Povelje UN-a je nesporno. Međutim, ono je ograničeno međunarodnim humanitarnim pravom. Jedno od najvažnijih načela je „načelo diferenciranja": sukobljene strane moraju činiti razliku između civila i boraca, između civilnih objekata i vojnih ciljeva. Ali, to samo znači da civili ili civilni objekti ne smiju svjesno biti meta napada. Dakle, ubijanje civila je zabranjeno samo ako se može dokazati da je učinjeno namjerno.

U praksi, objašnjava profesor međunarodnog prava Talmon, to znači: "Ako Hamas postavi raketni sustav u civilnom stambenom području Izrael ga ima pravo neutralizirati - čak i uz rizik od onoga što se naziva „kolateralna šteta“, što znači žrtve među civilnim stanovništvom. Ovisno od vojnih ciljeva, kolateralna šteta može biti vrlo velika."

No u Pojasu Gaze je gotovo nemoguće razlikovanje između civilnih i vojnih ciljeva, što je imperativ međunarodnog prava. To je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu. Tuneli Hamasa prolaze i ispod stambenih zgrada, a Hamasovi položaji se ponekad nalaze u stambenim i poslovnim zgradama. Međunarodno pravo malo vodi računa o tome.

"Ako se Hamas stacionira u školama, džamijama i bolnicama i tamo ima svoje zapovjedne centre, onda su to legitimni vojni ciljevi", objašnjava Stefan Talmon. Ali dodaje da se ratnim zločinom smatra i Hamasovo postavljanje položaja i stacioniranje u civilnim objektima.

Zabrana kolektivnog kažnjavanja

Izrael je uveo sveobuhvatnu blokadu Pojasa Gaze. Izraelski ministar obrane Yoav Gallant govorio je o potpunoj opsadi u kojoj će Gaza biti odsječena od opskrbe električnom energijom, vodom, hranom i gorivom. Izraelska organizacija za ljudska prava B'tselem optužuje Izrael za ratne zločine s obzirom na razmjere zračnih udara i blokadu. Humanitarna organizacija Liječnici bez granica govori o kolektivnom kažnjavanju u Pojasu Gaze. A time se krši međunarodno pravo.

Prema riječima profesora Talmona, većina stručnjaka za međunarodno pravo polazi od toga da potpuna blokada – odnosno obustava dostave hrane, vode za piće, goriva, medicinskih proizvoda - nije pokrivena međunarodnim pravom. "No u međunarodnom pravu postoji zabrana tzv. kolektivnog kažnjavanja, u ovom slučaju kolektivnog kažnjavanja cjelokupnog palestinskog stanovništva Pojasa Gaze. Nisu svi Palestinci pripadnici Hamasa i nisu svi odgovorni za napad na Izrael, ali su pogođeni vojnom reakcijom Izraela neselektivnim vojnim djelovanjima."

Osim toga, međunarodno pravo izričito zabranjuje ciljano izgladnjivanje civilnog stanovništva. "Ako uvedem potpunu blokadu, u jednom trenutku će nestati hrane ili vode za piće i onda će doći do gladi. To je zabranjeno međunarodnim pravom", kaže Talmon.

Evakuacija legalna, raseljavanje nezakonito

Izraelska vojska je 13. listopada pozvala preko milijun civila u sjevernom dijelu Pojasa Gaze - skoro polovicu ukupnog stanovništva - da se otpute na jug. Isto vrijedi i za međunarodne organizacije. Hamas je, s druge strane, pozvao Palestince da ostanu i čak ih je, prema navodima izraelske vojske, sprječavao da bježe.

Budući da je infrastruktura Pojasa Gaze razorena i da nema mjesta za toliko mnogo ljudi, Ujedinjeni narodi smatraju da je evakuacija nemoguća. Jan Egeland, bivši ministar vanjskih poslova Norveške i sadašnji predsjednik humanitarne organizacije Norwegian Refugee Council, i Međunarodni komitet Crvenog križa smatraju izraelski zahtjev za evakuacijom kršenjem međunarodnog prava.

Ni onima koji su napustili svoje domove nitko ne jamči sigurnost jer se bombardiranje nastavlja. Video snimke, koje je dobio na uvid Washington Post, pokazuju nekoliko ljudi, uključujući i djecu, očigledno ubijenih u izraelskom napadu u petak, dok su bježali na jug.

Stefan Talmon objašnjava da je poziv na evakuaciju civilnog stanovništva od strane okupacijske sile načelno dozvoljen prema međunarodnom pravu. „To se radi kako bi se osigurali zaštita i sigurnost stanovništva i omogućile vojne operacije." Po Talmonovoj ocjeni, Izrael se tu ne ponaša nezakonito.

Međunarodno humanitarno pravo - "arhaično pravo"?

"Međunarodnim pravom bio bi zabranjen pokušaj Izraela da protjera stanovništvo iz cijelog Pojasa Gaze. Ali unutar teritorija neprijatelja svakako je dozvoljena evakuacija ili prisilno preseljenje stanovništva radi njihove zaštite i sigurnosti", zaključuje stručnjak za međunarodno pravo Stefan Talmon.

Sve u svemu, međunarodno humanitarno pravo ili međunarodno ratno pravo, kako se ranije nazivalo, je arhaično, kaže Stefan Talmon. "Pisale su ga države pod pretpostavkom da će jednog dana stvarno voditi rat. Nisu htjele sebi stavljati okove ili nametati pravila kojih se tada nisu mogle pridržavati."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu