Palestinska samouprava pod pritiskom

Posebno loša vest za Palestinsku samoupravu je to što je zabilježeno više smrtnih slučajeva i na području Zapadne obale. Prema palestinskim izvorima, u subotu je na nekoliko lokacija na Zapadnoj obali više ljudi ubijeno u sukobima s izraelskim snagama sigurnosti. To znači da su do sada poginula 54 Palestinca u takvim sukobima od subote prije devet dana, odnosno od trenutka kada je Izrael napao islamistički palestinski Hamas, koji je u Njemačkoj, Europskoj uniji, SAD-u i nekoliko drugih zemalja klasificiran kao teroristička organizacija. Tijekom tog razdoblja, izraelska vojska je, kako je priopćila, u racijama na Zapadnoj obali uhitila 280 Palestinaca. Njih 157 su pristalice Hamasa, navodi se u priopćenju.

I ti smrtni slučajevi, a i racije izraelskih snaga sigurnosti ukazuju da Palestinska samouprava sve više gubi kontrolu nad područjima u kojima vlada. Svaka od tih smrti je pokazatelj da ona možda više neće moći doprijeti do stanovništva. Da možda više neće moći uvjeriti ih u svoju politiku nenasilnog odnosa s Izraelom. Istovremeno, raspoređivanje izraelskih snaga sigurnosti pokazuje da Izrael sve manje vjeruje da Palestinska samouprava može osigurati stabilnost i mir u područjima pod njezinom kontrolom.

U proteklom tjednu postalo je jasno da je Palestinska samouprava sve manje relevantna, kaže Steven Höfner, šef ureda njemačke Zaklade Konrada Adenauera u Ramali. „Palestinska samouprava gotovo uopće nije komentirala situaciju, a kada je to činila, kao što je to učinio predsjednik Mahmud Abas, onda je to činila oprezno i, iznad svega, bez obraćanja Hamasu i bez osude Hamasa.“ Čineći to, ona nastavlja svoj dosadašnji kurs – ona naime samo upravlja autonomnim područjima, ali više ne iznosi ideje o njihovoj budućnosti, dodaje naš sugovornik. „Palestinska samouprava prvenstveno je zainteresirana da održi vlastitu moć i teško da je u poziciji da može vršiti kontrolu na Zapadnoj obali. To je ono što trenutno vidimo u sukobima", kaže Höfner.

„Palestinska samouprava je postala nebitna"

Palestinska narodna samouprava utemeljena je 1994. godine, nakon prvog sporazuma iz Osla 1993. između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). Njezin cilj je bio da se postave temelji za kasniju neovisnu palestinsku državu.

Te nade su odavno propale. Palestinsku samoupravu mnogi Palestinci vide kao neuspjeh. Mitinzi na kojima su, prema izvještajima medija, Palestinci u mnogim gradovima pozdravili Hamasov teror, još jednom su jasno pokazali da su simpatije mnogih stanovnika Zapadne obale na strani islamističke konkurencije, a ne više na strani sekularnog Fataha, najjače političke snage Palestinske samouprave. „Više bi voljeli da Hamas to nije uradio", rekao je jedan predstavnik Palestinske samouprave, a prenio magazin Economist. On je dodao: „Ali, ako Izrael odgovori, to neće biti shvaćeno kao napad na Hamas, već kao dio 75-godišnjeg rata protiv palestinske nacije."

Kritika oko ljudskih prava

Palestinska samouprava suočava se s brojnim pritužbama i u autonomnim područjima i na međunarodnoj razini. Tako ju je u lipnju 2022. organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch optužila za proizvoljna hapšenja i maltretiranja kritičara i oporbenih lidera. A Neovisna komisija za ljudska prava (ICHR) zabilježila je 2021. godine 129 pritužbi za proizvoljna hapšenja u Zapadnoj obali i 80 u Pojasu Gaze. Mnoga od tih hapšenja vezana su za slobodu izražavanja i udruživanja, objavila je organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International.

Palestinska samouprava se posljednjih godina odvojila od palestinskog stanovništva, kaže Höfner. „Pokazalo se da je to projekt elita od kojeg samo mali broj ljudi na palestinskim teritorijama ima koristi. To više nije demokratska institucija, legitimitet joj je odavno izgubljen i narod na palestinskim područjima više ne vjeruje da Palestinska samouprava ili Fatah ili predsjednik Abas mogu nekako razvijati perspektive za budućnost.“

„Dramatičan gubitak autoriteta"

U skladu s tim, erozija autoriteta Palestinske samouprave postaje sve dramatičnija. Početkom rujna ona je preko Jordana dobila oružje i oklopna vozila. To bi, kako sažima arapske procjene list Jerusalem Post, vjerojatno prvenstveno trebalo poslužiti da se osigura kontrola Palestinske samouprave nad Zapadnom obalom – koja je nedavno pretrpjela ozbiljne neuspjehe na nekim mjestima, kao što je Dženin.

U srpnju je, naime, izraelska vojska ušla u grad Dženin, nakon što su palestinski teroristi ubili četvoricu Izraelaca. I u mjesecima prije toga bilo je više napada na Izraelce, a počinitelji su često bili iz izbjegličkog kampa ili okolnih mjesta. Terorističke skupine kao što su Hamas i Islamski džihad koriste nezadovoljstvo stanovništva Palestinskom samoupravom i predsjednikom Abasom da bi se politički i vojno etablirale.

„Palestinska samouprava suočava se s dramatičnim gubitkom autoriteta“, kaže Höfner, pozivajući se na reprezentativno istraživanje javnog mnijenja koje su objavili Zaklada Konrada Adenauera i Palestinski centar za istraživanje politike (PSR) u rujnu ove godine – dakle samo nekoliko tjedana prije terorističkog napada Hamasa. Prema tom istraživanju, 78 posto stanovništva je za ostavku predsjednika Abasa, a samo 19% ljudi želi ga i dalje vidjeti na toj funkciji. Podaci također pokazuju da bi odaziv na predsjedničkim izborima na Zapadnoj obali bio nizak: samo 42% onih koji imaju pravo glasa izašlo bi naime na izbore. A ako bi u utrci za predsjednika bili Abas i lidera Hamasa Ismail Hanija, 58 posto ljudi glasalo bi za ovog drugog, dok bi Abas osvojio samo 37 posto glasova. Na parlamentarnim izborima, međutim, Fatah bi mogao pobijediti Hamas – doduše s malom razlikom: osvojio bi 36, a islamisti 34 posto glasova. Abas je u nedavnom razgovoru s liderom Hamasa Hanijom najavio formiranje „Odbora za pomirenje". On želi „nastaviti dijalog“, „okončati podjelu" i „postići nacionalno jedinstvo u Palestini", rekao je Abas u egipatskom gradu El-Alameinu.

Nejasan budući odnos s Izraelom

Nejasno je kako će u aktualnoj situaciji biti interpretiran telefonski razgovor koji je Abas imao s američkim predsjednikom Bidenom u subotu. Do sada se o tom razgovoru malo zna. „Predsjednik Abas obavijestio je predsjednika Bidena o njegovom angažiranju u regiji i o naporima da pruži hitno potrebnu humanitarnu pomoć palestinskom narodu, posebno u Pojasu Gaze“, navodi se u priopćenju Bijele kuće. „Predsjednik Biden je ponudio punu podršku predsjedniku Abasu i palestinskim vlastima u tim važnim naporima koji su u tijeku.“ O tome je s njim tijekom vikenda razgovarao i američki državni tajnik Anthony Blinken, koji se s Abasom sastao u jordanskom Amanu.

Veliko je pitanje kakav će biti odnos Izraela i Palestinske samouprave u budućnosti. To je teško procijeniti, kaže Höfner. Ono što je, međutim, jasno je da je Izrael u ratnom stanju i da će cjelokupnu situaciju procjenjivati potpuno drugačije nego prije napada Hamasa, kaže on. „Izraelski proklamirani ratni cilj je uništenje Hamasa. Za to vjerojatno neće biti dovoljno samo da se izvrši invazija na Pojas Gaze. Izrael će vjerojatno i u Zapadnoj obali koristiti drugačije metode od dosadašnjih kako bi i tamo eliminirao pripadnike ili pristalice Hamasa. Otvoreno je pitanje što će to značiti za Palestinsku narodnu samoupravu“, zaključuje Höfner.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu