Između srpskog pritvora i turskog mučilišta

Čistke koje je počeo turski režim nakon diletantskog pokušaja puča do danas traju nesmanjenim intenzitetom. Otpuštene su stotine tisuća ljudi, deseci tisuća su uhićeni, mnogi su doživjeli montirane procese. No politički protivnici Erdoganovog režima su do sada makar bili sigurni u europskim državama koje u pravilu ne izručuju osobe koje Turska traži preko Interpola. To nije ni čudo ako se poznaje utjecaj turske vlasti na pravosuđe i tortura u turskim zatvorima, o čemu je DW već izvještavao.

Hoće li Srbija prekršiti civilizacijsko pravilo da se tražene osobe ne izručuju ovakvim režimima? I koliko bi to koštalo Cevdeta Ayaza, dužnosnika minorne Stranke slobode Kurdistana (PAK) iz istočne turske pokrajine Mus?

Ayaz je krajem prošle godine uhićen u Srbiji gdje je potom zatražio i azil. Tri puta je osnovni sud u Šapcu odlučivao da Kurda treba izručiti, ali je tri puta Apelacijski sud u Novom Sadu poništavao odluku. Četvrti put ju je iz nekog razloga odobrio.

Bilo je to prije desetak dana (14.12.) nakon čega je ministrica pravde Nela Kuburović – koja u ovim pitanjima ima konačnu riječ – potpisala odluku o ekstradiciji. Sve bi to još možda prošlo ispod radara da Ministarstvo pravde nije uhvaćeno u jednoj nelogičnosti: naime, UN-ovo vijeće protiv mučenja je još 11. prosinca poslalo pismo u kojem se zahtijeva od Srbije da Ayaza ne izručuje. U Ministarstvu međutim tvrde da to pismo nisu dobili na vrijeme – iako je bilo u sudskim spisima koje je ministrica morala pogledati prije donošenja odluke.

Još nije kasno

„Pravna situacija je vrlo jednostavna – bez obzira što je donijeta odluka o izručenju, donijeta je i odluka Vijeća UN-a", kaže za DW Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava koji zastupa Ayaza. „Vijeće je uputilo zahtjev Republici Srbiji da ne izruči gospodina Ayaza dok se god ne okonča postupak pred tim tijelom. Dat je rok Srbiji od dva mjeseca da se izjasni o tom zahtjevu."

Ako se vlasti u Beogradu ipak ogluše o privremenu mjeru Vijeća i izruče Ayaza Turskoj, Srbija bi postala „jedina europska zemlja koja se oglušila o odluku Vijeća i onda bi se pred tim istim tijelom pokrenulo pitanje odgovornosti Republike Srbije za kršenje članka 3. Konvencije UN-a protiv mučenja koja zabranjuje izručenje ljudi zemljama u kojima im prijeti mučenje i nečovječno postupanje. Srbija je potpisnica te Konvencije.

Ajazu se sudi još od 2001. godine kada je optužen da je dio grupe koja planira terorističkim metodama djelovati protiv ustavnog poretka. Međutim, kako objašnjavaju u Beogradskom centru za ljudska prava gdje imaju uvid u cijeli slučaj, čak 30 od 35 članova navodne terorističke skupine danas je na slobodi jer su njihovi slučajevi ušli u zastaru. Petorica su prije pravomoćne presude 2016. godine pobjegla u inozemstvo, a jedino je Ayaz uhićen i to u Srbiji na temelju tjeralice Interpola.

„Plašimo se za njegov život"

„Mislim da je u Srbiju pobjegao pomoću krijumčara, kao i mnoge, mnoge izbjeglice", kaže za DW Mehmet Ali, predstavnik stranke PAK za Europu koji živi u Hamburgu. On objašnjava da je PAK među strankama koje su uzete na zub u Turskoj iako nije službeno zabranjena. Optužbe protiv Ayaza naziva „fantazijama" turskog državnog odvjetništva.

Upućeni u slučaj kažu da se čitav sudski postupak u Turskoj temeljio na policijskim izvještajima i izjavama optuženih danima bez nazočnosti odvjetnika. Tokom jedanaest dana u zatvoru je Ayaz priznao ono što mu se stavlja na teret, ali je 2006. i pred Europskim sudom za ljudska prava potvrđeno da je priznanje dano pod batinama. To međutim Osnovni sud u Šapcu nije uopće uzeo u obzir iako i srpski zakoni priznanja iznuđena mučenjem smatraju ništavnima.

„U posljednje vrijeme je u Turskoj jako loše. Policija muči i tuče. Za Ayaza bi bilo veoma opasno ako ga vrate u Tursku", kaže Mehmet Ali. „Jako se plašimo za njegov život."

Cevdet Ayaz je još uvijek u Prihvatilištu za strance u Padinskoj Skeli koje je „prihvatilište" samo po imenu, a zapravo je poput pritvorske jedinice. Tamo je bez ikakve pisane odluke prebačen nakon što je maksimalnih godinu dana držan u ekstradicijskom pritvoru. Na srpskim vlastima je da odluče hoće li Ayaz odatle u neki centar za tražitelje azila ili u zrakoplov, pa u turski zatvor.