Kurdsko pitanje: 10 pitanja, 10 odgovora

Zašto su Kurdi toliko podijeljeni?

Kurdi sami sebe opisuju kao "najveći narod bez zemlje". Ukupno između 25 i 30 milijuna Kurda živi između Turske i Irana. Vlastitu državu Kurdi nikada nisu imali. Nakon raspada Osmanskog carstva dobili su međutim lokalnu autonomiju koja je međutim već nekoliko godina kasnije ponovo ukinuta. San brojnih Kurda o državi pod imenom "Kurdistan" živi i dalje. Ipak Kurdi ne govore zaista jednim glasom. Postoje tri kurdska jezika i različite regionalne pripadnosti. Ustanak Kurda za više neovisnosti počeo je početkom 19. stoljeća. Trenutno pozornost na sebe skreću prije svih Kurdi u Iraku. Tamo su u međuvremenu međusobno suprotstavljene iračka vojska i trupe kurdske autonomne regije.

Kakvo je stanje u kurdskom sjevernom Iraku?

Još prije tri tjedna su se oglasile automobilske trube na ulicama Erbila, glavnog grada autonomne regije Kurdistan na sjeveru Iraka. Kurdi su slavili rezultate spornog referenduma na kojem je velikom većinom glasovano za odvajanje regije od Iraka. Činilo se da je njihova neovisnost blizu. Bagdad međutim želi svim sredstvima spriječiti odcjepljenje Kurda zbog čega je u ovo područje poslao vojsku. Nakon prvih okršaja kurdske jedinice, Pešmerage, su se većinom bez borbe povukle. U međuvremenu je naftom bogati grad Kirkuk ponovo u rukama iračke vojske. Kako će Kurdi sada reagirati, ostaje otvorenim. 

Što rade vojnici Bundeswehra u iračkom kurdskom području?

Zbog napredovanja tzv. Islamske države iz Sirije u sjeverni Irak mobilizirale su se i kurdske Pešmerage, nakon čega su terorističku miliciju IS držali u šahu. Nakon što su postali poznati okrutni zločini Islamske države njemačka vlada je donijela odluku o slanju oružja i vojnih trenera kako bi što bolje obučila pripadnike Pešmerga jedinca. 32.000 ručnih granata i 30 milijuna komada streljiva je od tada isporučeno Pešmeragama. Njemački vojnici su u Erbilu dali poduku više od 14.000 Kurda. Zbog sadašnjih rastućih napetosti između iračkih Kurda i središnje vlade Bundeswehr je prekinuo s podrškom u obrazovanju. No njemački vojnici su još uvijek u regiji.

Kako njemačka vlada gleda na situaciju?

Njemačka vlada s velikom zabrinutošću prati sukob na sjeveru Iraka. "Nitko ne bi trebao misliti da postoji vojno rješenje za unutariračke napetosti koje su se pojavile posljednjih dana", izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. On je to rekao u telefonskom razgovoru kojeg je u ponedjeljak vodio s iračkim premijerom. "Eskalacija slabi sve strane i prije svega prijeti da dugoročno destabilizira Irak i regiju", rekao je Gabriel. Vojno djelovanje mora biti obustavljeno i mora biti pronađeno rješenje za pregovaračkim stolom, poručio je Gabriel. Njemačka vlada je već ranije kritizirala referendum o neovisnosti.

Koju ulogu igra Iran?

I u Iranu živi do 12 milijuna Kurda. Oni su dobro integrirani u iransko društvo, ali se desetljećima žale da ih Teheran diskriminira i zahtijevaju više jezičnih i kulturoloških prava. Brojni Kurdi žive uz granicu prema sjeveru Iraka. Tamo mnogi oprezno podržavaju kurdske susjede. Doduše Iran je Kurde u Iraku podržavao u njihovoj borbi protiv Islamske države, ali se Teheran sada povukao. Aktualni konflikt na sjeveru Iraka čini šijitsku iransku vladu nervoznom. Vlada u Teheranu strahuje od širenja konflikta i zbog toga prisno surađuje s, također šijitskom, vladom u Iraku.

U kakvom je stanju ekonomija u kurdskim područjima?

Regije na istoku Turske, koje naseljavaju Kurdi, slove za ekonomski slabe i trpe posljedice konflikta s vladom u Ankari. I u Iranu područja naseljena Kurdima slove za ekonomski manje razvijena od ostatka zemlje, tu je prije svega težište na poljoprivredi. No Kurdska područja na sjeveru Iraka raspolažu velikim zalihama nafte i plina. Prema navodima stručnjaka tamo se dnevno crpi gotovo 650 000 barela nafte. Ipak to prema procjenama nije dovoljno kao ekonomska osnova za neovisnost. Tako bivši direktor CIA-e David Petraeus polazi od toga da bi Kurdi u Iraku morali crpiti milijun barela nafte dnevno kako bi mogli opstati kao neovisna država.

Gdje još kurdsko pitanje igra ulogu?

Osim u sjevernom Iraku i dalje je napeto stanje u Turskoj. Tamo živi oko jedanaest milijuna Kurda na jugoistoku zemlje. I oni žele više autonomnih prava. Radikalne grupe čak zahtijevaju odvajanje kurdskih područja. Stanje se od kraja 70-tih godina osnivanjem Radničke partije Kurdistana (PKK) dramatično zaoštrilo. I u Turskoj i u SAD i u EU PKK slovi za terorističku organizaciju. U kurdskom sukobu u Turskoj je već ubijeno više od 40.000 osoba, prema procjenama više od polovine njih su bili članovi PKK. Turska AKP-ova vlada od 2002. godine provodi tzv. "Proces otvaranja". Od srpnja 2015. nasilje je međutim eskaliralo. Tako je vlada više puta vojno umarširala u kurdska područja.

Što Turska zahtijeva od Kurda?

Turska država strahuje da bi se Kurdi mogli odcijepiti od Turske i osnovati vlastitu državu. Doduše šef PKK, Abdulah Ocalan je posljednjih 18 godina u zatvoru, ali borbe između turskih snaga sigurnosti i PKK i dalje traju. Turska od PKK zahtijeva da položi oružje. I na prokurdsku stranka HDP se vrši pritisak. Oba predsjednika HDP su trenutno u zatvoru. Obojici se prebacuje da su provodili terorističku propagandu i podržavali terorizam - kao i brojnim drugim političarima HDP-a. Na stanje oko referenduma o neovisnosti na sjeveru Iraka se u Ankari gleda kao na opasnost za državnu sigurnost.

Čime PKK opravdava svoje napade?

PKK terorističke napade najčešće opravdava tlačenjem kurdskog naroda. Iz ugla PKK-a gledano, operacije turske vojske u kurdskim područjima su bile neumjerene i ciljale su na to da asimiliraju kurdski narod. Najprije je PKK zahtijevala vlastitu kurdsku državu na jugoistoku Turske, ali je s vremenom odustala od ovog cilja i u međuvremenu traži "demokratsku autonomiju" unutar granica Turske. No radikalne grupe PKK-a podržavaju i dalje neovisnost.

Postoji li rješenje za pitanje Kurda?

Jedva, u najmanju ruku ne brzo. Pitanje Kurda može vjerojatno biti riješeno samo pojedinačno u svakoj od zemalja. A situacija trenutno nije opuštena. U Turskoj i Iraku je nepovjerenje vrlo veliko. Referendum o neovisnosti na sjeveru Iraka je pokazao sljedeće: Unutar postojećeg državnog uređenja brojni Kurdi ne vide svoju budućnost. Na drugoj strani odnos vlada u obje zemlje pokazuje da postoji malo interesa za ustupke Kurdima.