Između slave i alkoholnih para

Svake godine u Njemačkoj zbog zlouporabe druge život izgubi oko 900 osoba. Broj onih koji zbog prevelike konzumacije alkohola i droga uništavaju svoje zdravlje procjenjuje se na stotine tisuća. Dok većina ostaje anonimna, naslovne stranice žutog tiska nerijetko ispunjavaju natpisi i fotografije glazbenih zvijezda u netrijeznom stanju.

Najnoviji ovakav slučaj je Justin Bieber. Ovaj 19-godišnji Kanađanin, glazbenik svjetske slave već tjednima puni naslove prvih stranica raznih časopisa i novina: „Seks s prostitukama…Vožnja automobila u alkoholiziranom stanju…Vandalizam..Konzumacija droge…“

Slični natpisi mogu se redovito naći i kada je u pitanju bogata nasljednica i pjevačica, Paris Hilton, ali i Miley Cyrus. Budući da je u pravilu riječ o vrlo mladim glazbenicima koji već u prvim danima stječu slavu i planetarnu popularnost, moglo bi se reći da su skandali ovakvog tipa možda i neki od njihovih pokušaja razbijanja stega nametnutih od strane glazbenih kuća, menađera, publike, obožavatelja…

Magični broj 27

Zlouporaba, pretjerana i nekontrolirana konzumacija alkohola i droga među umjetnicima zapravo i nije ništa novo. Naprotiv, ako se pogleda u povijest, može se primjetiti čak i određena vrsta tradicije. Pariška boemska scena u 19-tom stoljeću uvelike je konzumirala morfij i absint. Tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća, „Beatles“ i „Beach Boys“ su svoje umjetničke, kreativne horizonte redovito proširivali uzimanjem sintetičkih droga LSD-a, ali i mnogi drugih.

Eskperimenti ovakvog tipa mnoge glazbenike nisu samo upropastili već i doveli do prerane smrti. Najpoznatiji među njima svakako su bili Janis Joplin, Jim Morrison, Jim Hendrix, Brian Jones... Činjenica da su s ovog svijeta otišli u dobi od 27 godina, probudila je naravno interes i znatiželju raznih „stručnjaka“ numerologije koji su u ovom broju vidjeli mnogo toga magičnog i tajanstvenog.

Među spomenutima, jedino je Brian Jones, genijalni glazbenik i jedan od osnivača benda „Rolling Stones“, nakon što su ga ostali članovi izbacili iz ove grupe, u trenutku smrti bio neuspješan. Janis Joplin, pronađena je mrtva u trenutku kada se njezina karijera nalazila u apsolutnom usponu. Slično je bilo i s Jimijem Hendrixom. I on je pronađen mrtav tek nedugo nakon legendarnog nastupa na poznatom festivalu Woodstock.

I glazbeni sastav „Doors“ su 1971. bili izuzetno popularni kada ih je prerano ostavio njihov pjevač, Jim Morrison. Upravo se na tržištu pojavio njihov šesti album koji je samo u SAD-u prodan u čak dva milijuna primjeraka. Ubrzo nakon toga bend je krenuo na turneju no ona je zbog izuzetno lošeg Morrisonovog stanja morala biti prekinuta. Uslijed prekomjerne konzumacije alkohola i droga, on se na pozornici srušio. Dva mjeseca kasnije i on je pronađen mrtav.

Između depresije i planetarnog uspjeha

I u najnovijoj prošlosti ima nekoliko primjera žrtava ovisnosti o drogama i alkohola među glazbenicima. Jedni od najpoznatijih su svakako bivši šef i pjevač benda „Nirvana“, Curt Cobain i pjevačica Amy Winehouse. Cobain je u travnju 1994. nakon neuspješnog boravka u klinici za ovisničke bolesti, izvršio samoubojstvom pucnjem u glavu. Winehouse je u srpnju 2011. pronađena mrtva uslijed prevelike konzumacije alkohola.

Drugim riječima, droge i alkohol su vrlo često doveli do smrti poznatih glazbenika, iako su pravi razlozi njihove zlouporabe opojnih sredstava ležali u njihovim posebnim životnim okolnostima. Usprkos uspjehu na svjetskim pozornicama, oni su u pravilu bolovali od depresije, problema s partnerima, u odnosima uopće, pritisaka izvana, usamljenosti.

Sreća i uspješna terapija

Keith Richards dugogodišnji član benda „Rolling Stones“ jednom je izjavio kako se smatra osobitim sretnikom budući da ga njegova stalna konzumacija droge i alkohola još nije stajala života. Mnogi drugi pak koji su godinama bili ovisnici, preživjeli su jer su se na vrijeme odlučili na terapiju i apstinenciju. Eric Clapton, Marianne Faithfull, Joe Cocker samo su neki od onih najpopularnijih koji usprkos „čistom“ životu vode kako kažu, zdrav život ispunjen kreativnošću. A i broj njihovih obožavatelja se tijekom godina povećao. Moglo bi se reći da i publika nekako više voli trijezne glazbenike prilikom čijih nastupa ne prijeti stalna opasnost od rušenja u nesvijest, komu ili čak i samu smrt.