Ispruženi kažiprst - ambivalentan simbol u islamu

Na kolodvoru Zoo, u neposrednoj blizini mjesta na kojem je počinjen napad na božićni sajam u Berlinu, Anis Amri je ostavio pozdrav. Posve svjesno, kako pretpostavlja Njemačko državno odvjetništvo, napadač je stao ispred tamo postavljene nadzorne kamere i ispružio desni kažiprst - simbol koji su proteklih godina za sebe "rezervirali" džihadisti takozvane "Islamske države" (IS). "Rezervirali" zbog toga što je ispruženi kažiprst već dugo etablirani znak u islamu. Koristi se, primjerice, za vrijeme šehadeta, islamskog svjedočenja vjere. Taj simbol se spominje već u hadisima, klasičnim predajama djelovanja i izražavanja muslimanskog osnivača te religije Muhameda. Prorok Muhamed je, prema predaji, za vrijeme molitve svoj desni lakat oslanjao na desno bedro i zatim ispružio kažiprst desne ruke uvis. Od tada ta gesta među muslimanima važi kao izražaj vjere u jednog, jedinog Boga. Vjernici koji prakticiraju vjeru tu gestu pokazuju pet puta na dan - za vrijeme pet molitava koje im njihova vjera propisuje.

Između poniznosti i prava na moć

Mnogi ljudi na Zapadu tu gestu povezuju sa sasvim drugom pričom - onom o usponu terorističke organizacije "Islamska država". Uvijek iznova se tako mogu vidjeti njihovi borci kako pokazuju desni kažiprst u kamere - a njihovi simpatizeri i pomagači diljem svijeta to također rade. Pa tako i Amri koji je s tom gestom pozirao ne samo na kolodvoru Zoo, već i prethodno na jednoj fotografiji koju je postavio na društvene mreže. I takozvani "kalif" IS-a Ibrahim Avad Ibrahim al-Badri alias Abu Bakr al-Baghdadi je tu gestu pokazao u svojoj dosad jedinoj video-propovijedi, snimljenoj u ljeto 2014. godine.

Ispruženi kažiprst je dvoznačan simbol: u islamskom kontekstu on označava jedinoga Boga koji se shvaća kao najviša moć kojoj se čovjek treba ponizno pokoriti. Pored klasičnog islamskog konteksta, ispruženi kažiprst je istovremeno i izražaj velikog samopouzdanja. Kažiprst označava poziciju onoga koji pokazuje na nešto. Taj prst ističe objekt na koji pokazuje, kao i osobu koja uzdiže prst. Upravo je kažiprst taj koji objetku uopće daje značenje. Time se toj gesti uvijek daje i pravo na moć - univerzalno možda nigdje drugdje tako jasno simbolizirano kao u upozoravajućem uzdignutom kažiprstu školskog nastavnika.

Svjesna ambivalentnost

To značenje je upravo ono zbog kojeg je ta gesta omiljena i među džihadistima. Ona ima nešto prijeteće, autoritarno, utjelovljuje onu moć koju IS-ovi džihadisti od 2014. godine, od proglašavanja "Kalifata", tako odlučno uzurpiraju za sebe i bezobzirno ju provode. Taj zahtjev je, kako u svojoj studiji o povijesti i strategiji IS-a piše stručnjak za islamizam William McCants, teroristička organizacije već formulirala u svom imenu: "Arapska riječ za državu - 'dawla' - može označavati kako jednu modernu nacionalnu državu, tako i izazvati sjećanje na srednjovjekovne kalifate. 'Islamska država' koristi tu višeznačnost kako bi svoje pristaše ohrabrila da ju smatraju jednom vrstom proto-kalifata."

Teološka i vojna nadmoć

No, tu višeznačnost IS koristi i glede ispruženog kažiprsta: s jedne strane je to jedan poznati i pozitivno konotirani simbol, s druge strane odlučan poziv na borbu. Kao "džihadistički ekvivalent oznaci jednog ganga", odnosno razbojničke bande, New York Post naziva taj simbol. Vjera u jednog i jedinog Boga implicira upravo kod džihadista istovremeno odbacivanje svih drugih svjetonazora.

"Time što pripadnici IS-a dižu uvis kažiprst istovremeno šalju razumljivu poruku s obzirom na njihove ciljeve: teološka nadmoć i vojna hegemonija", piše o tome list Foreign Affairs. No, taj koncept se pokazao kao uspješan, procjenjuje taj list: "Ako potencijalni regruti u Londonu, New Yorku ili Sydneyu vide taj simbol na Twitteru, razumjet će dimenziju IS-ovog zahtjeva i ciljeva koji dolaze s tim. Manje radikalizirani promatrači će podsvjesno zapaziti da se radi o simbolu moći."

Poteškoće tumačenja

Ambivalentni karakter te geste - pokornost u klasičnom Islamu, dominantno ponašanje u džihadističkom miljeu - njezinu jasnu interpretaciju čini kompliciranim. U srpnju 2015. je ARD, prvi program njemačke javne televizije, emitirao dokumentarni film u kojemu se prikazuju jedan mladić i jedan član upravnog odbora tursko-islamske udruge DITIB u gradu Dinslakenu. Obojica dižu uvis ispruženi kažiprst. Reakcije na tu gestu su bile žestoke. List Islamische Zeitung (Islamske novine) je smatrao da je uzbuđenje oko toga neprimjereno. DITIB - udruga koja podliježe turskom ministarstvu za religiju - je utvrda protiv ekstremističkih ideologija, tvrdio je taj list i upitao: "Je li tu došlo do javne klevete?"

Predstavnici DITIB-a u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji (pokrajini u kojoj se nalazi Dinslaken) su se i sami pokazali defenzivno i najavili da je došlo do "pogrešnog ponašanja" u Dinslakenu te da će to ponašanje imati posljedice u vidu ostavke dotičnih članova upravnog odbora, kao i da pored toga "čitav upravni odbor namjerava dati ostavku", kako je pojasnio Murat Kayman iz DITIB-ovog pokrajinskog udruženja u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji.

"Islamska država" je okupirala jedan simbol klasičnog Islama i još se ne zna kako će umjereni muslimani taj, u biti njihov simbol, ponovno osvojiti za sebe.