Islamisti su izazov za pravnu državu

"Brojniji nego ikad ranije" - tim je riječima njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere u rujnu ove godine opisao broj islamista u Njemačkoj od kojih prijeti opasnost, odnosno koji su spremni na nasilje. Konkretno je riječ o više od 520 osoba, rekao je ministar.

Od tada je njihov broj još povećan. Njemačke sigurnosne službe trenutno govore o 549 osoba od kojih postoji opasnost. To je u srijedu u Berlinu rekao glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova.

Kao osobe od kojih prijeti opasnost de Maiziere je u rujnu definirao osobe "kod kojih određene činjenice opravdavaju pretpostavku da će počiniti politički motivirano kazneno djelo od velikog značenja". K tomu dolazi dodatnih 360 osoba koje njemačke savezne zemlje označavaju kao tzv. "relevantne osobe" - dakle osobe koje bi možda mogle podržati izvođenje teških političkih kaznenih djela.

Opasnost iz više smjerova

Prijetnja terorizmom trenutno dolazi iz dva smjera, kaže ministar unutarnjih poslova: S jedne strane od onih koji su iz inozemstva prokrijumčareni u Europu kako bi ovdje izvodili teroristička kaznena djela. S druge strane od fanatiziranih pojedinaca iz same Njemačke. Njihova identifikacija predstavlja velik izazov jer ti počinitelji jedva da komuniciraju s drugim osobama. No opasne su obje skupine. "Obje opasnosti su danas nažalost vrlo realne", kaže de Maiziere.

Služba za zaštitu ustavnog poretka u svom godišnjem izvještaju za 2015. godinu navodi dvije dodatne skupine iz kojih se mogu regrutirati oni koji predstavljaju opasnost za sigurnost, a to su povratnici iz područja na kojima se vodi džihad i oni koji su spriječeni da otputuju u ratna područja na Bliskom istoku. U izvještaju se navodi da opasnost postoji i usljed migracije u Europu: "S obzirom na stalna migracijska kretanja prema Njemačkoj možemo poći od toga da bi se među izbjeglicama mogli naći aktivni bivši članovi, pomagači i simpatizeri terorističkih organizacija kao i pojedinci s ekstremističkim nazorima i/ili islamistički motivirani ratni zločinci."

Kao posebno opasna činjenica u izvještaju se navodi da selefijski pokreti, etablirani u Njemačkoj, ovdje ne moraju imati obzira prema muslimanskoj tradiciji, za razliku od onih u islamskim zemljama. Drugim riječima, vođe pokreta mogu formirati ideološko-religijsko ozračje prema vlastitim predodžbama.

S obzirom na to da ovdje nedostaju etablirani teološki autoriteti tu ulogu preuzimaju divlja tumačenja teologije.

Vođe pojedinih skupina mogu vjerske i političke želje odrediti prema vlastitom nahođenju i prilagoditi svojim potrebama. Jedna takva "divlja" teologija ima prednosti jer se može prilagoditi potrebama potencijalnih članova. Ona je fleksibilna i može mnogo lakše odgovoriti na brojna očekivanja nego etablirani i kodificirani vjerski nauk.

Kompleksan društveni profil

Regrutiranje novih članova se unapređuje, kaže politolog i sociolog Martin Kahl s Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku na Sveučilištu u Hamburgu (IFSH). Jer krugovi potencijalnih džihadista obuhvaćaju osobe sasvim različitih profila: "Riječ je o - najčešće mlađim - muškarcima muslimanske vjere. To je već skoro cijeli sociološki presjek." Što se tiče obrazovanja i uspjeha postoje doduše tendencije koje se stalno ponavljaju. Tako većina počinitelja dolaze uglavnom s donje razine društvene ljestvice. "Unatoč tome postoji široka socijalna slojevitost", kaže Kahl.

Tako primjerice, kako kaže Kahl, ne možemo reći da su osobe koje dolaze iz socijalno loših uvjeta posebno opasne. "Postoje i džihadisti koji potječu iz dobrih društvenih prilika", kaže Kahl.

Faktori radikalizacije

Istodobno Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) u studiji, objavljenoj u listopadu 2016. godine, upućuje na neke fenomene koji se intenzivno pojavljuju tijekom procesa radikalizacije. Tako njemačke sigurnosne službe govore o 572 osobe koje su od 2014. godine otputovale u Siriju i Irak. Tu se ubrajaju i kontakti u određenim džamijama (48%), posjeti džihadističkim stranicama na internetu (44%), tzv. seminarima o islamu (27%) ili akcijama podjele Kurana, kao što je organizacija projekta "Čitaj!" (24%). No, oko petine biva radikalizirano preko članova obitelji.

Vlasti su zabrinute zbog rada organizacija kao što je, u međuvremenu zabranjeno, udruženje "Prava religija" (DWR). Ova organizacija je, kako je u svom izvještaju 2015. godine navela Služba za zaštitu ustavnog poretka, očito surađivala s džihadističkim skupinama. "Upadljivo je u ovom kontekstu da se nemali broj sudionika akcije podjele Kurana, pod nazivom "Čitaj!", toliko radikalizirao da su otputovali u Siriju ili Irak kako bi sudjelovali u džihadu.

"Nema jednostavnog rješenja"

Motivi i postaje u procesu radikalizacije do izvođenja nasilnih djela su brojni. Oni se u biografiji svake radikalizirane osobe slažu na novi način. Zbog toga su, kako kaže politolog i sociolog Martin Kahl, sigurnosne službe pred velikim izazovima. "Nema jednog lijeka protiv toga", kaže Kahl.

Sada na međunarodnoj razini postoji val nasilja. Ono animira niz osoba da ili počnu simpatizirati one koji vode džihad ili da im se priključe. Odvratiti ove osobe, kako kaže Kahl, od njihovih namjera i njihove slike svijeta je dugotrajan i kompleksan pothvat. "Za neke probleme ne postoje jednostavna rješenja - i ona ne smiju biti obećana ni od strane znanosti, ni od strane politike", navodi Kahl.