Islamski svijet odobrava poteze talibana?

Ali Mohieddin al Qaradaghi je odmah reagirao. Samo što je sredinom kolovoza srušena vlada u Kabulu, islamolog sa Sveučilišta u Dohi i predsjednik Međunarodne unije muslimanskih učenjaka čestitao je talibanima. Njegova čestitka se odnosi i na sve Afganistance, zbog toga što su, kako je rekao, iz zemlje protjerani „okupatori svih vrsta".

Istovremeno je zahtijevao od talibana da formiraju vladu koja će obuhvatiti sve slojeve stanovništva, „da se tragedija (rata, op. ur.) ne vrati", prenijela je televizija Al Jazeera citat islamologa. Osim toga, pozdravio je što se talibani odnose otvoreno prema svojim susjedima kao i prema međunarodnoj zajednici. Međutim, ovih dana se pokazalo da nije u pravu. Jer, vlada koju su predstavili talibani sastoji se samo od njihovih vlastitih ljudi. Predstavnika drugih skupina nema.

Izjave poput al Qaradaghijeve reprezentativne su za mnoge islamske teologe, i tri tjedna otkako su talibani preuzeli vlast. Isto kao što al Qaradaghi ne kritizira otvoreno ideje talibana, tako su rijetke i kritičke izjave o ideologiji nove afganistanske vlade iz drugih dijelova islamskog svijeta.

„Nema jasnog teološkog odbacivanja"

Reakcija islamskih teologa na preuzimanje vlasti od strane talibana je „vrlo, vrlo marginalna", kaže Milad Karimi, zamjenik direktora Centra za islamsku teologiju na Sveučilištu u Münsteru. Bilo je doduše nekoliko kritičkih izjava na račun postupanja talibana, kaže Karimi: „Ali, čak i to je vrlo marginalno. Sve u svemu, nema jasnog odbacivanja talibanskih stavova", kazao je ovaj islamolog u razgovoru za DW.

Činjenica je da su do sada vodeći vjerski ljudi samo politički govorili o promjeni vlasti u Afganistanu, ali ne i teološki. Tako je, na primjer, veliki muftija iz Omana, Ahmed bin Hamad al Halili Afganistancima čestitao na „jasnoj pobjedi“ nad „osvajačima“. On je „čitavom islamskom narodu“ čestitao na „ispunjenju pravednih Božjih obećanja“.

I u Njemačkoj jedan dio muslimana raspravlja o najnovijim događajima u Afganistanu. Predsjednik Središnjeg vijeća muslimana Aiman Mazyek je u intervjuu za Bayerischer Rundfunk izjavio da je preuzimanje vlasti od strane talibana katastrofalan poraz za Zapad. „Ali, to je katastrofa za sve muslimane na svijetu, jer većina muslimana – a među njima su svakako i Afganistanci – ne želi arhaični život prema plemenskim doktrinama, a upravo to se vraća na vlast i zbog toga je to katastrofa za sve.“

„Velika spremnost solidarizacije s talibanima"

Za pravnika Murata Kaymana ukupne reakcije muslimanskih udruženja su preslabe. Zapravo je bilo za očekivati jednu za drugom brze reakcije o Afganistanu krovnih muslimanskih udruženja, napisao je Kayman u blogu „Riječ petka“ kelnskog „Udruženja Alhambra“, muslimana koji se zalažu za pluralističku Europu. Kayman, koji je do 2017. bio pravnik u saveznom odboru Tursko-islamske unije ureda za religiju, a zatim se odvojio od udruženja koje je blisko turskoj državi, pretpostavlja da šutnja ima prvenstveno jedan razlog: naime „vrlo visoku spremnost solidarizacije s talibanima i idealiziranjem njihovih navodnih vjerskih motiva. Talibani su proveli ono što mnogi muslimani, među njima i ne mali broj predstavnika udruženja, vide kao idealan razvoj jednog društva".

Izgleda da postupci talibana nailaze na odobravanje barem jednog dijela muslimana, sugerirala je i autorica Heba Yosry u jednom prilogu na televiziji Al Arabia, koja ima sjedište u Dubaiju. I u Egiptu su, napisala je Yosry krajem kolovoza, postali sve snažniji glasovi koji pozivaju da se pozdravi uspjeh talibana i da se podrži muslimanska stvar. „Ovi glasovi su podmukli i opasni." Yosry govori kako talibani o sebi misle da su „oni islam". „Oni su Božji predstavnici. Onaj tko ide protiv njih ide protiv Boga."

Upravo zato, komentira Yosry, važno je držati distancu od talibana. „Talibani ne predstavljaju islam."

Teološka rezerviranost

Talibani ideološki slijede učenje „Dat al ulum“ (Kuća učenja) iz indijskog grada Deobanda u pokrajini Utar Pradesh. To važi kao najveći teološki centar u islamskom svijetu. No, ta učenja su skoro neodrživa, kaže u intervjuu za DW islamolog Milad Karimi. „Ono što govori protiv toga je prije svega činjenica da oni svoje shvaćanje Božje volje izjednačavaju s Božjom voljom. Dakle, oni nemaju slobodnog prostora za tumačenje. To je opasno. Jer, ako je netko uvjeren da njegovo viđenje odgovara istini, onda sve druge glasove smatra neistinitim. A kada netko vlastite ideje izjednačava s idejama Boga, onda je to čisto bogohuljenje.“ To se pokazuje i u tome kako talibani postupaju s vjerskom manjinom, šijitskim Hazarima. Otvoreno je i pitanje jesu li talibani u stanju prihvatiti društveni pluralizam, također i u digitalnom prostoru.

Tumačenje Šerijatskog zakona, koje se etabliralo među talibanima, također je problematično. „Talibani zanemaruju da mi ljudi nikada ne određujemo Božji sud, već da se moramo potruditi koliko je god moguće da slijedimo Božji sud, tako što ćemo se ponašati moralno.“ Šerijatski zakon nije kodificiran da bi se mogao primjenjivati jedan kroz jedan, kaže on. „Takva zamisao je teološki potpuno neodrživa."

I svođenje žena prije svega na bića koja služe za reprodukciju je neprihvatljivo, ističe Karimi. „Tu se više ne radi o određenom načinu tumačenja, već o preziru prema Božjem stvorenju."

„Vjerska fasada"

Još je problematičnije što mnoge muslimanske zajednice šute o talibanima, kaže Karimi. Ovo ostavlja prostora za sumnju da postoji neko tajno odobravanje talibanskog pogleda na svijet. „Oni šute, jer vide ostvarenje svojih fantazija“, kaže Milad Karimi. „Naime, vjerski učenjaci su duhovno nemoćni i lijeni, i ne žele žrtvovati vlastitu udobnost kako bi ispunili svoju duboku duhovnu odgovornost. Oni su izgubili osjećaj za religioznost. Oni se još samo zanimaju za fasadu religije, čiju su unutrašnjost odavno izdubili.“