Iran, uranij, eskalacija

Međunarodna agencija za nuklearnu energiju objavila je da je Iran proizveo više nisko obogaćenog uranija nego što je to dopušteno u Atomskom sporazumu, koji su jednostrano otkazale Sjedinjene Američke Države. Time je Iran ostvario svoju prijetnju iz svibnja, da se neće pridržavati limita iz sporazuma ako mu ugovorni partneri ne izađu u susret.

Američki predsjednik je nazvao iranski potez „igra vatrom“ dodajući da je bila greška da je Atomski sporazum Iranu dopustio bilo kakvo obogaćivanje uranija. Osim toga, Trump zahtijeva maksimalan pritisak na Iran.

I svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kritizirale su kršenje sporazuma. Francuska i Velika Britanija pozvale su Iran da poštuje odredbe Sporazuma. Rusija je izrazila svoje „žaljenje“, ali je i optužila Sjedinjene Američke Države da su i one krive za eskalaciju konflikta. Izrael je pozvao europske partnere da povećaju pritisak na Teheran uvodeći sankcije.

Nova iranska strategija

Ministar vanjskih poslova Irana Mohamed Džavad Zarif je objavio na društvenim mrežama da Iran nije prekršio Sporazum i da je cijeli postupak u skladu s pravilima potpisanog dokumenta. On je dodao da će Iran ponovo poštovati odredbe Sporazuma čim tri velike europske države – Njemačka, Francuska i Velika Britanija – potvrde da će se držati preuzetih obveza.

Politolog na Teheranskom sveučilištu Imad Abshnas kaže da je Iran u posljednjih nekoliko tjedana promijenio strategiju: „Zemlja ne može jednostavno prihvatiti pritisak SAD-a i ravnodušnost ostalih zemalja.“ Teheran je, po njegovim riječima, uputio poruku svijetu: Ili će se svi pridržavati Sporazuma ili neće nitko, pa ni Iran. „Prije puno vremena su nam nametnute sankcije, u međuvremenu one nikoga više ne plaše“, kaže iranski analitičar. On smatra da je teško predvidjeti razvoj događaja u idućih nekoliko dana i tjedana, i da se zbog teško predvidivih događaja ne može isključiti ni rat. „Ukoliko Iranci budu prinuđeni da se brane – branit će se“, kaže on.

Neuračunljivost kao taktika

Amerikanci su poslali ratnu mornaricu u tu regiju. Iran je najvjerojatnije u akciji tajnih službi oštetio nekoliko trgovačkih brodova u Zaljevu. Teheran također tvrdi da je oborio jedan američki dron. Napadi na brodove pokazuju da bi se Iran u slučaju vojnog sukoba koncentrirao na asimetrično vođenje rata. Tako svaki objekt može postati cilj. Takav način ratovanja crpi snagu iz nepredvidivosti.

Takav rat bi osjetile i susjedne zemlje, prije svega Saudijska Arabija kao najveći regionalni suparnik Irana. Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Džubeir je nedavno izjavio da njegova zemlja ne želi rat s Iranom. Istovremeno je tražio da se održi pritisak na Iran. Džubeir je naglasio da Saudijska Arabija neće dopustiti Iranu da „nastavi svoju agresivnu politiku kao što su napadi na tankere ili naftovode“.

Teheran je odlučan

Pitanje je kako bi trebao izgledati efikasni pritisak, s obzirom da Iran nije impresioniran ni sankcijama ni zveckanjem oružjem. Bivši šef Mosada Efraim Halevi je za jedan švicarski medij rekao da je zabluda ako se misli da će Iran zbog toga prestati podržavati organizacije kao što su Hamas ili Hezbolah – a obje su na EU-ovom popisu terorističkih organizacija. „Iranci će podržavati ove organizacije sve dok ta zemlja može pregovarati s Amerikancima i slobodnim svijetom o svojim potrebama.“ Halevi misli da bi i Sjedinjene Države morale biti zainteresirane za povratak Irana za pregovarački stol: „Ipak, mislim da to nije moguće sve dok Amerika ponižava Irance, pa i vođe revolucije.“

Saudijski interesi

Trenutno postoje dvije opcije. Vojno ili ekonomski oboriti Iran na koljena. Ili pokazati principijelnu spremnost za pregovore, povezanu sa spremnošću da se interesi Irana ozbiljno shvate. Politička analitičarka Yasmine Farouk koja radi za Zakladu Carnegie kaže da Saudijska Arabija intenzivno razmišlja o drugoj opciji, jer ima velik interes da uđe u dijalog s Teheranom. Za Saudijce je prevelik rizik da sve stave na američku kartu i konfrontaciju. Trumpova administracija, međutim, očekuje maksimalnu podršku Rijada neovisno o posljedicama. „Kratkoročno bi maksimalni pritisak na Iran mogao donijeti koristi za Saudijsku Arabiju, ali put do rata je dug. Ako se održi status quo, onda bi moglo biti potopljeno više saudijskih tankera, određeni broj saudijskih civila i vojnika bi mogli biti ubijeni", kaže Farouk.

Osim toga, Saudijska Arabija je ranjiva iz Jemena. Pobunjenici Huti koje podržava Iran već su ispaljivali rakete na saudijski teritorij. Rat u Jemenu koji bjesni u ime mentora iz Teherana i Rijada mogao bi u slučaju eskalacije sukoba s Iranom sve više zahvatiti samu Saudijsku Arabiju. Ne zna se hoće li zaista doći do toga. Tu odluku će donijeti politički vrh u tim zemljama.