Integracija na njemačkom tržištu rada polako napreduje

Za Herberta Brückera rezultat istraživanja je izuzetno pozitivan: više od polovice izbjeglica s kojima su on i njegovi kolege razgovarali bilo je zaposleno 2021. godine. Brücker je šef istraživanja na Institutu za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB), ustanovi koja djeluje u sklopu Saveznog zavoda za zapošljavanje. Od 2016. godine tamo se redovito analizira integracija doseljenika na njemačkom tržištu rada.

„Godine 2015. smo mislili: ako poslije pet ili šest godina dostignemo stopu zaposlenosti od 50 posto, bit ćemo vrlo dobri. A u 2021. godini smo bili na 54 posto, unatoč pandemiji. Premašili smo očekivanja“, kaže u intervjuu za DW Brücker, koji je i direktor Instituta za empirijsku integraciju i istraživanje migracija u Berlinu.

Kod izbjeglica koje su duže u Njemačkoj veći je broj zaposlenih: „Za ljude koji su ovdje sedam ili osam godina imamo stopu zaposlenosti od 62 posto. To je prilično dobro. To je samo desetak, dvanaest posto manje nego kod njemačkog stanovništva.“

Prema rezultatima studije IAB, stopa zaposlenosti porasla je za deset posto u odnosu na pandemijsku 2020. godinu – tome je pogodovao oporavak njemačkog gospodarstva u vrijeme nakon strogog lockdowna 2020. godine.

Velika dugoročna studija

Podaci autora studije IAB-a baziraju se na izjavama onih koji su u Njemačku došli između 2013. i 2019. godine. Ukupan uzorak sada obuhvaća 10.111 odraslih osoba koje su intervjuirane jednom ili čak šest puta. Riječ je o 8.799 radno sposobnih izbjeglica (od 18 do 64 godina starosti) koje su se u Njemačku doselile od 2013. godine.

Anketni upitnik sadrži oko 400 pitanja. Oko stotinu pitanja, objašnjavaju autori studije, „pored mnogih drugih aspekata, donose detaljne podatke o izbjegličkoj i migracijskoj biografiji, obrazovanju, statusu zaposlenja, primanju državne pomoći i sudjelovanju u programima obrazovanja, obuke, jezika i integracije".

Raste razina obrazovanja

Kako pokazuje studija, pored zaposlenja 2021. godine je porasla i razina obrazovanja: sve više izbjeglica se bavilo zanimanjem za koje je potrebna viša kvalifikacija. Prema studiji, šest godina nakon dolaska u Njemačku svaka treća odrasla osoba pohađala je škole i sveučilišta ili završila zanat i daljnje obrazovanje. Sedamdeset posto zaposlenih izbjeglica, kako su sami naveli, imalo je posao za koji je potrebna stručna ili akademska kvalifikacija, a 41 posto ispitanih koji su bili u Njemačkoj šest godina izjavilo je da su obavljali lošije poslove od onih koje su radili prije nego što su napustili svoju domovinu, dok je 12 posto obavljalo bolje poslove od onih prije dolaska u Njemačku.

Koautorica studije Yuliya Kosyakova smatra da je to važan potencijal, s obzirom na nedostatak kvalificirane radne snage u Njemačkoj: „Oni su ovdje, na raspolaganju su i vrlo su motivirani", rekla je Kosyakova za novinsku agenciju Reuters.

Manje plaće od prosjeka

Skoro dvije trećine (65 posto) zaposlenih izbjeglica koje su u Njemačkoj šest godina radile su puno radno vrijeme 2021. godine. Prosječna bruto mjesečna plaća stalno zaposlenih izbjeglica porasla je s 1.660 eura u prve dvije godine po dolasku u Njemačku na 2.037 eura u šestoj godini.

„Kada ste stariji, na njemačkom tržištu rada zarađujete više nego kada ste mlađi. Kada je riječ o izbjeglicama u dobi od 18 do 25 godina njihove plaće su bile 25 posto manje od plaća njihovih kolegica i kolega iste dobi u Njemačkoj. Eto, razlika nije tako velika i s vremenom će se izjednačiti. Ali još uvijek ima mnogo prostora za poboljšanje", kaže Brücker.

Žene bi radile, ali nema tko čuvati djecu

Naročito je u oči upada jaz između spolova kada je u pitanju integracija na tržištu rada: dok je 67 posto muških izbjeglica imalo posao 2021., zaposlenih žena je bilo samo 23 posto. Pritom veliku ulogu igra briga o djeci, ali i obrazovanje i profesionalno iskustvo u zemlji porijekla, kao i sudjelovanje na tečajevima njemačkog jezika i u programima tržišta rada.

„Šezdeset do sedamdeset posto žena ima djecu, u prosjeku troje djece", objašnjava Brücker za DW. Doseljenice u pravilu imaju malu djecu, a zaposlenost u tim slučajevima i među njemačkom populacijom naglo opada. Ponude za brigu o djeci pritom igraju glavnu ulogu, kaže Brücker.

Postoje i razlike u radnom iskustvu između muškaraca i žena. „Znatno je manji broj žena koje iz zemalja porijekla donose profesionalno iskustvo. To igra ulogu i žene mnogo kasnije od muškaraca sudjeluju u programima integracije i na tečajevima jezika u Njemačkoj“, naglašava direktor istraživanja Brücker.

S vremenom se povećava broj zaposlenih migrantica: osam godina nakon dolaska u Njemačku stopa zaposlenosti žena se povećala na 39 posto, pokazuje studija Instituta za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB).

To što izbjeglice zarađuju znatno manje od prosjeka stanovništva nije samo zbog mlađeg uzrasta doseljenika. Studija pokazuje da je većina izbjeglica „još uvijek zaposlena u sektoru niskih plaća".

Činjenica da je nešto više od polovice ispitanih 2021. godine imalo posao također znači da visok postotak izbjeglica i dalje živi od socijalnih davanja: „Šest godina nakon dolaska u Njemačku 46 posto izbjeglica prima državnu pomoć ili su dio zajednice kojoj je potrebna pomoć“, navode istraživači IAB. Poslije sedam ili više godina taj broj pada na 40 posto.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu