Inicijativa triju mora
16. lipnja 2017
Famozna "uspravnica" Jadran-Baltik, kojom je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još u svojoj predizbornoj kampanji najavljivala inicijativu snažnijeg povezivanja Hrvatske sa zemljama srednje Europe, umjesto s omraženim "regionom", u hrvatskoj je javnosti uglavnom dočekana sa skepsom, pa i podsmijehom. No, predsjednica je svoju ideju realizirala. Savezu koji je okupio sve zemlje od Jadrana do Baltika prošle su se godine pridružile Rumunjska i Bugarska, što je onda opravdalo i promjenu imena. Inicijativa Jadran-Baltik sada je dobila pomalo tajanstven naziv Inicijativa triju mora, odnosno Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more. A nakon što je Bijela kuća ovih dana potvrdila da američki predsjednik Donald Trump početkom srpnja stiže na summit ove inicijative u Poljskoj, Inicijativa triju mora izazvala je ozbiljniju pozornost i u hrvatskoj političkoj javnosti.
Hrvatska ili američka ideja?
"Ovo je najsnažnija hrvatska politička i gospodarska inicijativa unutar Europske unije. Inicijativu predsjednice Grabar-Kitarović prihvatila je Poljska, tako da je sada riječ o hrvatsko-poljskoj inicijativi. Okuplja 12 članica Europske unije - Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Slovačku, Češku, Poljsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku i Bugarsku, a inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države i Kina. Inicijativa je otvorena i drugim državama na partnerskom odnosu. Njezin je cilj jačanje gospodarske suradnje, posebno na polju komunikacija, prometa i energetike, ali ima snažnu političku, kao i sigurnosnu dimenziju", kazao je za DW Mate Granić, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, danas posebni savjetnik hrvatske predsjednice, naglašavajući posebnu važnost ove inicijative u trenutku kada je Europa suočena s različitim inicijativama i pogledima na europsku budućnost.
Granić smatra da upravo dolazak predsjednika Trumpa na summit Inicijative tri mora u Varšavi potvrđuje važnost te inicijative u kontekstu jačanju transatlantskog savezništva. No vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić, koji je bio savjetnik predsjednika Stipe Mesića, uopće nije iznenađen najavom Trumpova dolaska na summit u Varšavi, objašnjavajući da je od početka riječ o "američkoj ideji". "U temelju ove inicijative je Obamina ideja izgradnje još jednog zida prema Rusiji, u cilju obuzdavanja Moskve", objasnio je Jakić za DW. Prema njegovim riječima, Trump u Poljsku dolazi ponajprije zato da bi izrazio potporu Poljskoj, dok je uloga Hrvatske u tome, prema Jakiću - iako poljski predsjednik Duda snažno naglašava zasluge hrvatske predsjednice za činjenicu da je Trump prihvatio poziv - marginalna.
Osim što naglašava europski karakter ove inicijative, Mate Granić također negira njezin proturuski cilj, tvrdeći kako je u interesu inicijative "razvijanje partnerskih odnosa s Rusijom, osobito na području gospodarstva". "Ova inicijativa nije antiruska", rezolutan je Granić, objašnjavajući da je Inicijativa triju mora ponajprije usmjerena na suradnju na području gospodarstva, energetike, komunikacije i prometa, iako je svjestan da će i dalje biti onih koji će ovu inicijativu tumačiti kao antirusku.
Stara i nova Europa
Jakić je pak uvjeren kako se ponovno radi o pokušaju Washingtona da uspostavi posebne odnose s pojedinim europskim zemljama, što smo vidjeli i u prošlosti, primjerice 2003. godine, kada je Washington podijelio Europu na "staru" i "novu" Europu. "Ova inicijativa naglašava povezanost jednog dijela Europe, umjesto povezivanja svih dijelova Europe u jednu cjelinu. Na ovaj način samo se produbljuju podjele u Europi. Ovo je nastavak politike koju je dvojac Rumsfeld-Cheney označio formulom o staroj i novoj Europi. SAD ponovno igra na kartu podjele Europe, pogotovo otkako je njemačka kancelarka Merkel smogla snage kazati da SAD više nije pouzdan partner Europe i da se Europa mora pouzdati sama u sebe", odgovara Jakić.
Hrvatska predsjednica, međutim, očito ne prihvaća takvu ocjenu kancelarke Merkel, uvjeravajući ovih dana da će upravo Trumpov dolazak u Poljsku potvrditi "još snažniju suradnju" i "strateško partnerstvo između Europe i SAD-a". A to onda otvara pitanje usklađenosti ove inicijative s Bruxellesom i Berlinom. Hoće li ova inicijativa u EU-u biti shvaćena kao igranje iza leđa?
"To će sasvim sigurno biti shvaćeno kao igranje iza leđa, da ne upotrijebim neki grublji izraz, i to iza leđa one Europe koja se pokušava pribrati i koja pokušava stati na vlastite noge, budući da ova inicijativa samo perpetuira ovisnost Europe o SAD-u. SAD je svakako nužan partner Europe, no SAD ne bi trebao biti nezaobilazan patron Europi. Ujedinjena Europa treba biti partner SAD-u, ali i Rusiji, Kini, kao i rastućim silama poput Indije i Brazila", uvjeren je Jakić.
Zazor od regije
Ipak, kada je riječ o Hrvatskoj, postavlja se i pitanje može li prostor između Jadrana, Baltika i Crnog mora Hrvatskoj nadomjestiti njezino neposredno susjedstvo? Gospodarska razmjena Hrvatske i srednjoeuropskih zemalja, primjerice, znatno je manja od razmjene s, primjerice, Slovenijom, Srbijom ili BiH.
"Upravo tako. I ne vidim kako bi ova inicijativa tu išta mogla promijeniti", odgovara Jakić, koji najveći problem vidi u onima koji kreiraju "ono što zovemo hrvatskom vanjskom politikom". "Tako dugo dok u vrhu te politike budemo imali ljude koji čak zaziru od izraza regija ne možemo očekivati racionalnu politiku. Radije ćemo ići na suradnju sa zemljama s kojima nemamo izgleda tu suradnju značajnije uvećati, umjesto da se okrenemo zemljama iz neposrednog susjedstva, koje su iz niza razloga naše prirodno tržište i s kojima možemo korisno surađivati", ocjenjuje Jakić.
Savjetnik Granić pak naglašava kako je bilo kakvo suprotstavljanje tih dviju politika, regionalne i srednjoeuropske, "potpuno pogrešno". "Hrvatskoj je u interesu razvijati dobre i prijateljske odnose sa susjednim zemljama, jačati gospodarsku suradnju i rješavati otvorena pitanja, kao i podržavati susjedne zemlje na njihovom putu u EU. Dakle, ovdje je riječ o različitim dimenzijama, koje nisu međusobno suprotstavljene", zaključuje Granić.