Ima li Fortenova novog suvlasnika i što on donosi?

Nakon što je ruski Sberbank u doslovno posljednji trenutak prije isteka sankcijama propisanog roka iz šešira izvukao novog ulagača koji će preuzeti njegov udio u Fortenovi, bogatog investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Saifa Bin Markhana Alketbija, ispostavilo se da novi kupac nije ni tražio dobio odobrenje za kupovinu ruskog udjela te se vjerojatno neće moći upisati kao vlasnik. Bar ne odmah.

Premijer Andrej Plenković i svi njegovi ministri u petak su isticali da Vlada pojma nije imala o tome da će se pojaviti novi kupac, te su najavili istragu je li došlo do kršenja sankcija prema Rusiji. Čelni čovjek međuresornog tijela za praćenje provedbe tih sankcija, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, Frano Matušić, otišao je i korak dalje spominjući kazneni progon svih koji su možda pomogli u „pokušaju kršenja sankcija”.

Osjetljivost hrvatske javnosti oko Fortenove razumljiva je kada se uzme u obzir da je riječ o najvećem proizvođaču hrane ne samo u Hrvatskoj nego i regiji, te o kompaniji koja na prostoru od Slovenije do Srbije zapošljava 45.000 ljudi.

Hrvatske vlasti prodaju Sberovih udjela nezakonitima jer drže da je investitor prije kupovine udjela morao dobiti odobrenje ne samo nizozemskih već i hrvatskih vlasti. I mada sankcije prema Sberbanku doista kažu da ta ruska banka ne može raspolagati svojom imovinom bez izričitih dozvola država u kojima se ta imovina nalazi, stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu da je riječ o transakciji koja se odvila daleko izvan Europske unije.

Utrka s vremenom

No, krenimo redom: sve je počelo time što je prošli tjedan nakon dugih priprema propao plan da Sberbankov udio za 500 milijuna eura kupi konzorcij hrvatskih mirovinskih fondova. Sve je bilo spremno, no u posljednji trenutak se AZ fond, u suvlasništvu Allianza i Zagrebačke banke predomislio i pripremljeni ugovor za najavljenu sjednicu vlasnika udjela u nizozemskoj kompaniji koja je vlasnik Fortenove je bačen u koš, a sjednica je otkazana.

Vrijeme je Sberbanku neumitno curilo jer je paket sankcija zbog kojih je ta ruska državna banka morala prodati udio u Fortenovi stupao na snagu do kraja dana 31. listopada.

Vlasnik, ali s počekom

I tada na scenu ulazi Saif Alketbi koji je, tvrdi Sberbank, preko noći iskeširao pola milijarde eura. „Pronaći nekoga u četiri dana tko barata i u stanju je transferirati nekoliko stotina milijuna bilo čega u tako kratkom roku, nije jednostavan zadatak“, govori nam IT stručnjak Marko Rakar.

„Vrlo je vjerojatno da je riječ o spekulantskom potezu ovog ulagača koji je pod ogromnim diskontom kupio udio u Fortenovi, očekujući da će kasnije riješiti sve pravne zavrzlame koje eventualno slijede i onda to s premijom prodati kad nađe drugog investitora“, zaključuje.

Ulagač s dovoljno novca može si, naime, dopustiti da čeka, smatraju stručnjaci. Pa čak i da riskira gubitak u toj investiciji.

Mada se iz vlade čuje da će se transakcija poništiti, Rakar i ekonomski analitičar Damir Novotny s kojim smo također razgovarali, ističu da je ona obavljena daleko od Europske unije, između dvije stranke koje ne moraju poštivati europske sankcije Rusiji.

U stvari, da nije sankcija, cijela stvar ni na koji način ne bi bila sporna, kaže Novotny. Unutar trgovačkih društava se može mijenjati udjele i bez upisa u registre, a upravljačka se prava mogu riješiti preko povjerenika. „To je sve stvar dogovora unutar društva. Ne bi bilo ni prvi, ni zadnji put da je tako", kaže Novotny.

Je li Hrvatska u stanju provoditi sankcije?

I premijer je kazao da čak i da je Hrvatska znala za namjere Sberbanka, nije mogla spriječiti transakciju provedenu daleko od jurisdikcije Europske unije. Oporba međutim skandaloznim drži da vlast nije ništa znala. Svojedobni ministar vanjskih poslova i sadašnji SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula za DW kaže kako to pokazuje da Hrvatska nije u stanju provoditi sankcije prema Rusiji i njezinim državljanima.

Vlast „zbog propusta SOA-e nije informirana o promjeni vlasničkih odnosa u strateški važnoj kompaniji koja ima portfelj koji uključuje najveće prehrambene kompanije i najveći trgovinski lanac u zemlji“ te da vladajući „nastavljaju skrivati kako taj proces sankcija uopće provode“.

Bespotrebno politiziranje?

Oporbeni političar nadalje poentira da si male, otvorene ekonomije poput Hrvatske ne mogu dozvoliti da strateške sektore drže „regionalni geopolitički rivali poput Mađarske pod Orbanom ili investitori s druge strane svijeta koji nemaju nikakvu odgovornost prema lokalnoj ekonomiji".

Novotny pak smatra da se slučaj bespotrebno politizira. „Ni nestanak Fortenove ne bi bila grčka tragedija za Republiku Hrvatsku“, kaže Novotny i podsjeća da su obradive površine i izvori vode koje Fortenova eksploatira u koncesiji i da ih nitko ne može odnijeti.

Propuštena prilika

Osim toga, oporba ne spominje širu temu upravljanja mirovinskim fondovima koja se nameće nakon što je AZ fond odustao od kupovine udjela u Fortenovi. Marko Rakar, kao istaknuti član Udruge članova mirovinskih fondova žestoki je kritičar netransparentnosti načina na koji se fondovi vode.

„U posljednjih 20 godina većina njihovih prihoda je iz ulaganja u državne obveznice RH, ali najčešće nisu bili primarni kupci obveznica nego su njih kupovale njihove matične banke, pokupile vrhnje i ostatak vrijednosti prebacivale u mirovinske fondove s malim prinosima", kaže u razgovoru za Deutsche Welle.

Dodaje da su i njihova ulaganja u dionice povijesno u pravilu bila prilično neuspješna i podsjeća da mirovinski fondovi imaju zadatak stvarati vrijednost za svoje članove, a ne spašavati loše plasmane banaka koje te fondove vode.

Problem dugova

S mirovinskim fondovima u vlasničkoj strukturi, umjesto „privremenog investitora", kakav je bio i Sberbank, Fortenova bi se lakše pojavljivala na tržištu kapitala, kaže Novotny. Bez refinanciranja duga i novih ulaganja grupacija se neće moći oduprijeti konkurenciji.

Fortenova nije kompanija u dobrom stanju, ističe Novotny. „U najcrnjem scenariju, ako ne refinancira dug, mogla bi postati nelikvidna i otići u stečaj“, upozorava.

Rakar pak ima potpuno drugi pogled na ulogu novog igrača u Fortenovi: „Ovaj ulagač očito ima odgovarajuću financijsku pozadinu i rekao bih da je Fortenova u dugoročno boljoj poziciji nego što je bila do ponedjeljka, jer u vlasničkoj strukturi ima nekoga sa značajnim bonitetom“, procjenjuje.

Rakar objašnjava da je i bez dubinske provjere kompanije investitor sve mogao saznati iz medijskih objava, uključujući i činjenicu da Fortenova iduće godine mora refinancirati obveznicu. „On svojom snagom može pomoći da Fortenova dobije novo financiranje pod boljim uvjetima," smatra Rakar i zaključuje da je u poslovnom svijetu godina dana, do kada prve Fortenovine obveznice dospijevaju, strašno dug rok u kojem se sve vlasničke zavrzlame mogu riješiti i naći novi kreditori. Tko god bili i odakle god došli.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu